Ni pismo Blinkena nije pomoglo da HDZ prestane blokirati južnu interkonekciju

Projekt izgradnje južne plinske interkonekcije, čiji je završetak planiran u ovoj godini, nije ni počeo zbog stranačkih interesa.

Južna interkonekcija plinskih transportnih sistema Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica s odvojkom za Mostar ima stratešku važnost za sigurnost snabdijevanja Bosne i Hercegovine, budući da ona trenutno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sistem, i to iz Srbije, preko Republike Srpske.

Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora snabdijevanja (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko – jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku.

Sposobni samo za opstrukcije

Ovako je na web-stranici Operatora plinskog transportnog sistema iz Hrvatske najavljen projekat izgradnje južne interkonekcije uz napomenu da je planirani završetak projekta 2024. godine.

Dobro ste pročitali, planirano je da se izgradnja plinovoda završi 2024. godine, a ona u Bosni i Hercegovini još nije ni počela. Ako bismo opisivali vlast u ovoj zemlji, najbolje bi je opisala prethodna rečenica. Dakle, nešto što je trebalo biti završeno ove godine, vlasti koje za sebe kažu da brinu o interesima naroda, nisu željele ni započeti.

Kako i zašto smo došli u ovakvu situaciju, pitali smo Mirsada Zaimovića, predsjednika Kluba zastupnika SDA u Parlamentu FBiH, stranke koje je u nekoliko navrata predlagale izmjene zakonskih propisa koje bi omogućile izgradnju plinovoda.

“Na posljednjoj sjednici Parlamenta sam ukazao da se može desiti upravo ovo što se desilo Sarajevu prije dva dana, odnosno isključenje plina. Prije svega, odgovornost snosi trojka sa svojim satelitima. Radi se o tome da smo mi u prošlom mandatu zakon o južnoj interkonekciji imali u dva čitanja u Predstavničkom domu. Dakle, imali smo Nacrt zakona o južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu usvojen, a nakon toga je došao Prijedlog zakona. I HDZ i SDP, a koliko se sjećam i Naša stranka su imali neke amandmane i te amandmane je Vlada prihvatila, a ticalo se proširenja mreže snabdijevanja gasom. Mi smo faktički na Predstavničkom domu taj zakon usvojili, a onda je tadašnji predsjedavajući i predsjedavajući Doma naroda u ovom mandatu Tomislav Martinović (HDZ) to zaustavio”, ističe za Buku Zaimović.

Vlada obećala završiti zakon do kraja marta 2024.

U ovom mandatu su, objašnjava on, isti Prijedlog zakona uputili u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.

“To je istovjetni tekst zakona, za koji su glasale sve stranke. Uputili smo u proceduru po hitnom postupku zbog toga što nije bilo potrebe da ide u redovnu jer je bio u javnoj raspravi i svi su se očitovali o zakonu u vidu amandmana i svi ti amandmani su prihvaćeni. Kada smo to predložili na martovskoj sjednici, iz Vlade je stigao dopis u Parlament u kojem smo zamoljeni da ne razmatramo zakon, te da će Vlada do kraja marta ponuditi svoju verziju zakona o južnoj interkonekciji. S obzirom da to Vlada nije uradila u martu, mi smo zahtjeve za uvrštavanje na dnevni red Parlamenta ponovili na aprilskoj, majskoj i julskoj sjednici. Dakle, četiri puta parlamentarna većina uključujući trojku (SDP, NiP i Naša stranka) i ostale nije prihvatila da razmatramo zakon o južnoj interkonekciji za koji su glasali u prethodnom mandatu od slova do slova”, objašnjava Zaimović.

U međuvremenu, navodi on, zastupnici su obaviješteni da je formirana radna grupa koja radi na zakonu.

“Na posljednjoj sjednici sam rekao da idu godišnji odmori, potom u septembru se ili održi ili ne održi sjednica s obzirom da se radi o predizbornom vremenu, i onda ulazimo u drugi dio mandata gdje nisam optimista da će taj zakon ugledati svjetlo dana. Mi smo osuđeni na dobru volju nekih faktora iz Republike Srpske, ne samo po pitanju cijene distribucije, nego i nekih drugih pitanja. Evo Nenad Stevandić, predsjedavajući NSRS-a je, vezano za problem helikoptera iz Srbije, zaprijetio da će u toku zimske sezone zavrnuti plin Sarajevu. Sada je direktor Sarajevo-gasa iz RS-a to i napravio. Dakle, mi smo osuđeni na jedan kanal distribucije i dobru volju Dodika i njegovih satelita”, govori zastupnik SDA.

Zaimović napominje da svaka država nastoji da sebi osigura više kanala snabdijevanja energentima, da bi imala povoljniju cijenu i sigurnost u snabdijevanju. Pogotovo kada je u pitanju gas.

No, u Bosni i Hercegovini se to ne dešava. Naprotiv, na sceni su višegodišnje opstrukcije s političkom pozadinom, a koje je detektovala i Ambasada SAD-a u BiH. Podsjetimo, američka ambasada je u više navrata javno kritikovala HDZ BiH i njihovog predsjednika Dragana Čovića, te ih pozivala da prestanu s blokiranjem projekta južne interkonekcije.

Novo preduzeće za novo uhljebljavanje

No, HDZ i Ćović, su se oglušili na sve pozive iz Ambasade SAD-a i nastavili su istrajavati u svojim zahtjevima. Naime, Čović insistira da se, pored postojećeg preduzeća BH Gas, formira još jedno javno preduzeće čije bi sjedište bilo u Mostaru i koje bi bilo zaduženo za vođenje projekta južne interkonekcije.

“Čović je u jednoj svojoj izjavi za južnu interkonekciju kazao sljedeće: ‘Nećemo mi dozvoliti da neko tamo u Sarajevu drži ventil i da odluči kada će nam plin zavrnuti’. Dakle, on ne vjeruje nekome u Sarajevu, a mi treba da vjerujemo njemu, da on dobije taj ventil, jer on je tobože korektan i mi ne treba da brinemo kad je ventil u njegovim rukama”, napominje Zaimović.

Konstatuje da su predstavnici Ambasade SAD-a tražili sastanak, između ostalih, i sa zastupnicima SDA iz Parlamenta FBiH.

“Mi smo objasnili o čemu se radi. Čović bi u konačnici trebao, ako predstavlja čovjeka koji brine za Hrvate, da to i dokaže. Taj južni tok ulazi na području Zapadno-hercegovačkog kantona, grana se desno prema Mostaru, lijevo prema Kantonu 10, dakle tamo gdje većinski žive Hrvati. On bi prije svih trebao biti zainteresovan za implementaciju projekta zbog ljudi za koje kaže da ih predstavlja. Mislim da je svima jasno da se ovdje ne radi o interesima ni Hrvata, ni stanovništva, nego se radi o ličnim i uskostranačkim interesima, za koje ja ne mogu tvrditi na koji način planiraju biti realizovani, ali se pretpostavlja. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je jednom prilikom kazao da Čovića podržava na ovom planu i vjerovatno se predsjednik HDZ-a oslanja na tu podršku na međunarodnom planu. Međutim, nije mi jasno kako predstavnici međunarodne zajednice mnogo štošta ne tolerišu nama iz SDA, ali i mnogim drugima, a tolerišu ovo što radi Čović, pogotovo što je i međunarodna zajednica rekla da je najbolji način da se južna interkonekcija uradi preko postojeće firme BH Gas, koja ima kapacitete i znanje da ga implementira”, podvlači Zaimović.

Čovića kritikovali Blinken, O’Brien, Ambasada, ali uzalud

Stajalište SAD-a je da Čovićevi zahtjevi nisu utemeljeni niti racionalni, a kritiku na njegov račun zbog navedenog je posebnim pismom upućenim ministrima vanjskih poslova Hrvatske i BiH ranije iznio i američki državni sekretar Antony Blinken.

“S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju po ovom pitanju“, stajalo je u Blinkenovom pismu upućenom Gordanu Grliću Radmanu i Elmedinu Konakoviću.

Predsjednika HDZ-a BiH direktno je kritikovao i Blinkenov pomoćnik James O’Brien tokom posjete Sarajevu, ali Čović od svojih argumenata nije odustao.

“Federacija BiH ima jednu kompaniju za transport plina BH Gas kao što i Hrvatska ima samo jednu kompaniju za transport plina. Čovićev prijedlog da se formira nova kompanija za prijenos, koja trenutno ne postoji, nema zaposlenike, nema iskustva, nema mogućnosti da osigura stabilno finansiranje, nije održiv i sahranit će ovaj projekt”, saopćila je ranije Ambasada SAD-a u BiH.

Pitali smo i Damira Mašića, šefa Kluba zastupnika SDP-a u Parlamentu FBiH zbog čega se ovoliko dugo čega na projekt južne interkonekcije.

“Mi u ovom trenutku čekamo rješenje iz Vlade. To je, nažalost, jedini komentar koji mogu dati, jer ne raspolažem s više informacija. Nama je rečeno iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije da bi to trebalo biti u najskorijem vremenu, a ja pretpostavljam da bi to moglo biti i sada u septembru”, kazao nam je Mašić.

Buka