Nezakonito bogaćenje u Srpskoj prolazi nekažnjeno

Godinu i po od stupanja na snagu Zakona o utvrđivanju porijekla i posebnog poreza na imovinu i dalje nema odgovora na pitanje ko se u Republici Srpskoj nezakonito obogatio.

Međutim, Poreska uprava je sada izašla sa informacijom da je pod nadzorom oko hiljadu i po osoba čija se imovina u 3 uzastopne godine uvećala za preko 300 hiljada maraka. Da li je ovo najava borbe protiv nezakonitog bogaćenja ili još jedna predizborna priča koja ima za cilj da prikaže kako institucije rade svoj posao?

Kada je zakon usvojen, vlast je obećala da će posebnim porezom od 75% kazniti sve pojedince, ako se utvrdi uvećanje imovine veće od 300 hiljada maraka u 3 uzastopne godine, a za koju ne mogu dokazati porijeklo. Međutim iz Poreske uprave još nema konkretnih podataka o tome ko je sankcionisan zbog nezakonitog sticanja bogatstva.

Poreska uprava RS je od početka rada Sektora obradila podatke o imovini i prihodima za oko 788.000 fizičkih lica, te je od tog broja u fazi analize rizika identifikovala 1.450 fizičkih lica za koje je utvrđeno da su u najviše tri uzastopne kalendarske godine, imala uvećanje vrijednosti imovine za više od 300.000 КM. Od ukupnog broja identifikovanih fizičkih lica kod kojih je utvrđen ovaj nesrazmjer, izdvojen je dio njih kod kojih će biti provedena faza provjere.

Dok je ova vlast na pozicijama, od primjene ovog zakona neće biti ništa, kategorični su u opoziciji, a infomracija da se po ovom pitanju nešto radi, kaže Trivićeva, može se posmatrati i u predizbornom kontekstu, jer je sada potrebno prikazati kako institucije rade svoj posao, kao što je slučaj i sa nedavnim hapšenjima članova SNSD-a.

„Ovi koji vrše vlast u RS znaju da javnost zna da je korupcija izjela ovo društvo pa onda da bi poslali poruku da se oni protiv toga bore iako su oni generator sve te korupcije onda će uzeti i žrtvovati, naravno svi koji su krali treba da odgovaraju, ali neće žrtvovati sami sebe nego će uzeti tamo neke lijeve“, kaže predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić.

Posebno je pitanje, kažu u opoziciji, da li su među tih 1450 osoba koje su pod nadzorom politički neistomišljenici ili možda čak i političari i privrednici bliski SNSD-u kojima se na ovaj način šalje jasna poruka? Već pri usvajanju zakona, kažu u nevladinom sektoru, jedna od zamjerki je bila i da se zakon neće primjenjivati prema jasnim kriterijumima već selektivno.

„Ovo nije antikorupcijski, nego jedan tipičan poreski zakon i prije donošenja ovog zakona smo imali načine kako se nelegalno stečena imovina može oduzeti dok ovaj zakon određuje da se ona samo posebno oporezuje dakle ona ostaje i dalje kod vlasnika ali se 75% oporezuje.

Zato nije jasno da li će se on primjenjivati selektivno ka političkim neistomišljenicima ili ne. Ovo što je poreska uprava izašla u javnost nije neki konkretan broj budući da još niko nije sankcionisan ili to nije objavljeno javno“, kaže Damjan Ožegović iz organizacije Transparensi BiH.

Zakon je na snazi od februara 2023. godine, međutim javnost i dalje čeka na prvi rezultat – odnosno da se utvrdi da je neko nezakonito stekao imovinu i platio poseban porez od 75% na vrijednost sporne imovine.

„Ne vidi se ono što svi građani znaju. Da neko ko je prijavljen na minimalac ima benzinske pumpe ili onaj ko vozi automobile vrijedne par stotina hiljada evra istovremeno se vodi kao nezaposlen ili je prijavljen na prosječnu platu.

Hoćemo da vidimo konkretne rezultate, konkretna imena velikih i krupnih riba iz političkog i privrednog života u RS. Efekte ovakvog zakona još uvijek ne vidimo“, kaže novinar i urednik portala Kapital Siniša Vukelić.

Poreska uprava, sudovi i tužilaštva i do sada su imali mehanizme da se bave ovim pitanjem, ali decenijama za to nema volje, pa će se po svemu sudeći, javnost načekati do sankcionisanja osoba iz vrha vlasti koje su stekle ogromna bogatstva poslujući na sumnjiv način, uglavnom sa javnim sektorom.

(BN)  Foto: BN