Nekretnine skupe, građani sve više investiraju u zlato
Nekretnine dostižu vrtoglave cifre, inflacija je prisutna, kao i brojni negativni unutrašnji i vanjski faktori. Građani koji imaju ušteđevinu često ne mogu priuštiti nekretninu. Zbog toga se često odlučuju za investiranje u zlato.
U vremenu inflacije i ekonomske nesigurnosti, građani koji imaju ušteđevinu investiraju u nekretnine, ali i zlato. To potvrđuju i podaci iz Uprave za indirektno oporezivanje o uvozu zlata u Bosnu i Hercegovinu.
„U Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci uvezeno je plemenitih metala ukupne vrijednosti oko 52 miliona maraka sa dažbinama. Slično je bilo u istom periodu prošle godine, kada je uvezeno oko 37 miliona maraka plemenitih metala sa pripadajućim dažbinama. Plemeniti metali najviše su se uvozili iz Italije i Slovenije. Što se tiče izvoza plemenitih metala u prvih devet mjeseci ove godine ta vrijednost bila je oko 32 miliona maraka, a prošle godine u istom periodu oko 22 miliona, a najviše smo izvozili u Tursku i Italiju“ kažu iz Uprave indirektno oporezivanje.
Ekonomisti kažu da građani zbog vanjskih i unutrašnjih faktora osjećaju nesigurnost, jer inflacija guta novac, a troškovi su sve veći. Investiranja koja su prisutna u Evropi, npr. u akcionarska društva, kod nas su gotovo nezamisliva.
„Onaj ko ima bilo kakvu finansijsku rezervu ili zalihe od ranije želi to na neki način da sačuva. Neko investira u nekretnine, ali nemaju svi mogućnost da kupe sta, jer su cijene stanova nerealne. Ukoliko građanin ima određenu sumu novca, onda kupuje zlatne poluge. Kroz istoriju se pokazalo da zlato neće izgubiti svoju vrijednost“, navodi ekonomista Mirjana Orašanin.
Dok neki ulažu u zlato za neke građane je ta investicija preskupa, često i prodaju zlato zbog teške ekonomske situacije.
Pod carinskom tarifom plemeniti metali spada zlato, neobrađeno, lomljeno, topljeno, u prahu, platina- neobrađena u obliku poluproizvoda ili u obliku praha, draguljarski predmeti, obični metali, srebro ili zlato platirani platinom.
(BN) Foto: BN
