NATO insistira na političkoj stabilnosti i brzom formiranju vlasti nakon izbora u BiH

NATO insistira na političkoj stabilnosti i brzom formiranju vlasti nakon izbora u BiH

Primarni interes NATO u BiH je politička stabilnost i što prije formiranje vlasti nakon izbora, poruka je generalnog sekretara Jensa Stoltenberga sa samita članica NATO u Bukureštu.

On je na pres konferenciji nakon samita izjavio da je razgovarao i sa ministricom Bosne i Hercegovine Biserom Turković, te ministrima iz Gruzije i Moldavije.

„To su naša tri NATO partnera i s njima smo pričali o sigurnosti, jačanju saradnje, uključujući i jačanje bezbjednosnih i odbrambenih kapaciteta. BiH je važna za stabilnost cijele regije i važna za NATO. Posvećeni smo daljoj podršci BiH uključujući saradnju sa našom bazom u Sarajevu, ali i jačanju odbrambenih i bezbjednosnih institucija“, zaključio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Na početku konferencije za novinare, Stoltenberg se ponovno osvrnuo na situaciju u Ukrajini.

„Ukrajina je napredovala, ali ne smijemo potcijeniti Rusiju. Potrebna je dodatna zaštita i pomoć koja će uključivati i protivvazdušne sisteme odbrane“, rekao je Stoltenberg.

Kako se politika NATO reflektuje na BiH

Iako su političke tenzije, posebno u RS, kulminirale nakon izbora zbog optužbi opozicije da je vlast inkriminisala izborni proces, već prve poruke zapadnih zvaničnika su bile jasan signal da se međunarodni medijatori neće baviti previše tom temom. Opozicija je, koliko god da je imala argumentovane razloge, ostala u praznom prostoru negodujući, između ostalog, zbog blagih i umjerenih ocjena stranaca o izbornom procesu u BiH.

Nema nikakve dileme da se taj odnos neće promijeniti, jer prioritet političke stabilnosti i jačanje saradnje sa NATO poništava sve procese koji bi mogli izazvati krizu formiranja vlasti. Kakva god da je ta vlast, ona je u ovom momentu prihvatljivija od nikave ili nestabilne vlasti.

Tu logiku su neke stranke koje su „pobjedile“ na izborima brzo shvatile i prestrojile se, a stranke opozicije u RS, kao i SDA, iako sa najvećim brojem glasova u Federaciji BiH, izgubile su korak.

Dodik ispunjava ključne zahtjeve Zapada

Iako pod formalnim sankcijama SAD i Velike britanije, lider SNSD-a Milorad Dodik, poznat po svom pragmatičnom shvatanju politike i čestom mijenjanju stavova, nije neprihvatljiv partner zapadnih vlada. Imidž proruskog političara on vješto koristi u predizbornim fazama kada igra na kartu populizma i nacionalnog osjećanja srpskog naroda, ali nakon izbora vrlo lako mijenja i poziciju i retoriku.

Tako smo sada naglo dobili proevropskog Dodika koji se zalaže za integracije u EU, iako je prije samo nekoliko mjeseci govorio o dekadenciji i skoroj propasti EU. Da bi opet prije par dana trijumfalno izjavio kako je svojom politikom obezbjedio kandidatski status BiH.

Kako god, nema nikakve sumnje da je ispunio ključni zahtjev EU kada je u pitanju NATO put BiH i reforma odbrane, ponovno usvajajući famozni ANP.

U međuvremenu je „zaboravio“ na svoju secesionističku politiku i blokadu državnih institucija, kao i najavu formiranja vojske RS i samostalne poreske politike, kada je Narodna skupština Republike Srpske krajem 2021. donijela zaključke o povlačenju iz ključnih državnih institucija te formiranje paralelnih entitetskih u roku od šest mjeseci.

Vlast će biti brzo formirana?

Zahtjev za brzo formiranje vlasti je jasno isporučen političkim stranama u BiH i on jasno pokazuje želju zapadnih vlada da se što prije dobije kakva-takva vlast koja bi donosila potrebne odluke i provodila reforme. Političke igre Zapada će se nastaviti, najvjerovatnije sa istim partnerima vlasti, iako ovaj put bez SDA.

Zapad ponovo igra na kartu diskreditovanih političkih aktera koji su pod različitim oblicima političkih ucjena za koje bi gubitak vlasti sigurno značio gubitak slobode.

A da li će se vlast zaista i biti tako brzo formirana izgleda da će nejviše zavisiti od političkog raspleta odnosa u Federaciji BiH i pozicioniranja SDA. U Republici Srpskoj je manje-više sve jasno, a biće potpuno jasno nakon današnjeg zasjedanja Narodne skupštine RS i izbora delegata za Dom naroda BiH.

Ukoliko Milorad Dodik uspije da obezbjedi četvrtog delegata u Domu naroda BiH, ključeve svih procesa i odluka u narednom mandatu će držati on i Dragan Čović. Iako smo tu politiku gledali u proteklom mandatu, pa i duže, biće zanimljivo kako će se proevropski i pronatovski Dodik pomiriti sa proruskim Dodikom. Ili se neće ni miriti i ostaće ta politička šizofrenija koja će sve nas dodatno da sluđuje.

A što se tiče građana i onih koji žive na ovim prostorima njih će zasigurno biti sve manje jer su mnogi odavno digli ruke od ovih ispraznih političkih igara  stranaca i domaćih vladara u kojima je interes i život građana davno zaboravljena priča.

ISTOK

 

 

CATEGORIES
Share This