Najgori scenario: Šta bi se desilo ako Tramp uništi iranske elektrane?
Ukoliko američki predsjednik Donald Tramp sprovede svoju prijetnju i uništi iranske elektrane, Iran bi mogao da se suoči sa humanitarnom katastrofom ogromnih razmjera, upozoravaju stručnjaci.
Kolaps osnovnih sistema života
Milioni ljudi ostali bi bez osnovnih uslova za život, uključujući hranu, vodu i zdravstvenu zaštitu.
Ali posljedice ne bi bile ograničene samo na Iran. Napad na ključnu infrastrukturu mogao bi da izazove talas terorističkih napada širom svijeta, kao i ozbiljan globalni finansijski potres.
Iran ima rok do večeras u 20 časova po vremenu u Vašingtonu da ponovo otvori Ormuski moreuz. U suprotnom, Tramp je zaprijetio razornim napadom, navodeći da bi mogao da „vrati zemlju u kameno doba“.
„Cijela zemlja može biti uništena za jednu noć“, rekao je Tramp, dodajući da bi „svaki most bio sravnjen sa zemljom, a sve elektrane uništene, u plamenu i eksplozijama“.
Razorne posljedice za 90 miliona ljudi
Uništavanje elektrana imalo bi razorne posljedice po svakodnevni život u Iranu.
Bez struje bi stali sistemi za vodosnabdijevanje, bolnice, proizvodnja hrane i transport. Mreže za distribuciju hrane bi se urušile, što bi dovelo do nestašica i gladi, dok bi prestanak rada pumpi za vodu izazvao širenje bolesti koje se inače mogu spriječiti, prenosi Dejli Mejl.
Masovna nezaposlenost bila bi neizbiježna jer bi preduzeća bila primorana da zatvore, dok bi građani ostali izolovani i bez komunikacije, posebno nakon već postojećih problema sa internetom.
Pravne i međunarodne posljedice napada
Stručnjaci upozoravaju da bi takav napad vjerovatno kršio međunarodno pravo, jer bi uništavanje civilne infrastrukture bilo nesrazmjerno vojnom cilju.
Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran gotovo sigurno uzvratio.
Mogući scenariji uključuju napade na naftnu i gasnu infrastrukturu širom Bliskog istoka, kao i na postrojenja za desalinizaciju vode, od kojih zavise milioni ljudi u pustinjskim državama.
Postoji i rizik od napada na brodove u Ormuskom moreuzu, ključnom pravcu kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte.
Takođe, postoji bojazan da bi iranske mreže širom svijeta mogle aktivirati tzv. „spavače“ i izvesti napade u zapadnim zemljama, uključujući Veliku Britaniju.
Globalna ekonomska kriza na vidiku
Zatvaranje Ormuskog moreuza i napadi na energetsku infrastrukturu mogli bi da gurnu svijet u duboku recesiju.
Cijene nafte već su porasle iznad 110 dolara po barelu, a u slučaju daljih poremećaja mogle bi dostići i 150 dolara.
To bi dovelo do rasta troškova transporta, poskupljenja robe i dodatnog pritiska na ekonomije širom svijeta, uključujući Evropu.
Poremećaji bi se proširili i na druge sektore – od proizvodnje đubriva do medicinske opreme, čime bi kriza dobila još šire razmjere.
Kriza vode i humanitarni slom
Iran se već suočava sa ozbiljnom krizom vode, a uništavanje postrojenja za desalinizaciju i preradu vode dodatno bi pogoršalo situaciju.
Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo pretvoriti postojeće probleme u potpunu humanitarnu katastrofu, sa nesagledivim posljedicama po stanovništvo.
Svijet na ivici eskalacije
Kako se približava rok koji je postavio Tramp, raste zabrinutost da bi jedan potez mogao pokrenuti lančanu reakciju sa globalnim posljedicama.
Diplomatski napori i dalje traju, ali pitanje ostaje – da li će prevladati pregovori ili će svijet ući u novu, opasniju fazu sukoba.
