MMF upozorava: Entiteti će morati značajno da se zaduže
„Oba entiteta se ove godine suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem, koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu. Entitetski budžeti predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno odrediti“, objasnili su.
Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavili su novu procjenu ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini te šta bi domaće vlasti trebale uraditi kako bi se to stanje poboljšalo.
Konstatovali su da se ekonomski rast pokazao otpornim uprkos kontinuiranim negativnim uticajima rata u Ukrajini. Istakli su podatke o ekonomskom rastu u posljednje tri godine.
„Rast je prošle godine usporio i dostigao 1,7 posto, sa 4,2 posto, koliko je iznosio 2022., ali će se, prema projekcijama, ove godine povećati na 2,5 posto te će u srednjoročnom periodu ostati na nivou od približno tri posto“, ukazali su.
Napomenuli su da je rekordna stopa inflacije bila u oktobru 2022., kada je iznosila 17,4 posto, ali da se tokom 2023. smanjila na šest posto. Očekuje se da će ove godine biti smanjena na tri posto. No, podsjetili su na jednu činjenicu koja je povezana s povećanjem plata.
„Inflacija u koju nisu uključene cijene hrane i energije pokazuje se upornijom, odražavajući stalne pritiske izazvane povećanjem plata“, naglasili su.
Iz MMF-a su upozorili da je neizvjesnost u pogledu ekonomske perspektive visoka i da prevladavaju negativni rizici, što se odnosi na usporavanje rasta u Evropi, povećanu promjenjivost cijena roba te rastuće političke napetosti u Bosni i Hercegovini.
Podsjetili su da bi napredak na putu ka Evropskoj uniji mogao biti posticaj reformama i rezultirati, kako su procijenili, širim pozitivnim uticajima.
Budžetska potrošnja
U osvrtu na budžetsku potrošnju u Bosni i Hercegovini, istakli su da se fiskalni bilans pogoršao. Naime, fiskalni suficit je 2022. iznosio 0,9 posto, a onda je godinu dana kasnije uslijedio fiskalni deficit od 1,7 posto. Obrazložili su razloge za prethodno navedenu promjenu.
„To je posljedica akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja. Povećani deficiti i velike otplate duga doveli su do velikog povlačenja vladinih depozita, što je rezultiralo umanjenjem (budžetskih) rezervi“, naveli su.
Izdvojili su i to da se ukupni javni dug Bosne i Hercegovine prošle godine povećao na 32,2 posto te da oba entiteta imaju velike potrebe za finansiranjem.
Iz MMF-a su pozvali vlasti da smanje potrebe za finansiranjem te da pripreme planove za situaciju da ne budu u mogućnosti da osiguraju finansijska sredstva.
Smatraju da entiteti neće moći potrebe za finansiranjem zadovoljiti na domaćem tržištu.
„Fiskalne rezerve su smanjene zbog povećanih budžetskih deficita, velikih otplata duga i povlačenja vladinih depozita.
Oba entiteta se ove godine suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem, koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu. Entitetski budžeti predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno odrediti“, objasnili su.
(Klix) Foto: Arhiv
