Miličević da odgovori ko mu je ključni politički protivnik Dodik ili Draško

Frustrirani bivši predsjednik SDS-a Milan Miličević se preko OO SDS Teslić obrušio na dva portala ISTOK i KATERU, očigledno uznemiren nizom argumenata kojima su u svojim tekstovima ogolili sve laži i neistine koje on i njegova grupa šire u javnosti nakon propale Skupštine SDS, uz zdušnu podršku režimskih medija i pojedinih portala na koje imaju uticaj neki njegovi ljudi.

Iako je više od deset godina na pozicijama ili predsjednika stranke ili predsjednika Glavnog odbora, u najmanju je ruku smiješno da Miličević bilo koga može da proziva za odgovornost zbog stanja u stranci, jer je on cijelo to vrijeme obavljao jednu od dvije najvažnije funkcije u stranci. Brojni funkcioneri i članovi stranke nezadovoljni njegovim radom su svjesni prije svega činjenice da, ovakvim načinom rada i rukovođenja Srpskom demokratskom strankom, Dodik i SNSD mogu biti mirni još najmanje deset godina, a da ih nema ko smijeniti. Odatle kuknjava režimskih medija za Miličevićem koji ga sada pokušavaju predstaviti kao predsjednika SDS u povratku, jer navodno ima mnogo veću podršku u SDS nego što su to mislili njegovi kritičari, kako to objašnjava ATV.

I dok ATV traži način kako da Miličevića vrati u sedlo SDS, federalni mediji odrađuju svoj dio posla i udaraju po Drašku Stanivukoviću kao inicijatoru i navodnom finansijeru projekta tzv. „rušenja Miličevića“, uz podršku ljudi iz vlasti u Beogradu. Jer režimski mediji u RS ne smiju da idu dotle zbog veza Dodik-Vučić, ali federalnim je to poslastica. Da li iko normalan može zamisliti da se taj projekat tzv. „rušenja Miličevića“ finansira, kako to pišu federalni mediji, iz milionskih poslova zamjene rasvjete u Banjaluci koji je još u fazi tenderskog natječaja. Tu ne štima zdrava logika, ali je važno pustiti priču i predstaviti Draška Stanivukovića kao pokvarenjaka i destruktivca.

Zato za Miličevića imamo jedno jednostavno pitanje: da li je njemu ključni politički protivnik Draško Stanivuković ili Milorad Dodik? Odnosno: da li ovakva neozbiljna i razjedinjena opozicija ikada može da pobjedi Dodika i dođe na vlast? I nije to samo pitanje za Miličevića, nego i za one unutar opozicije kojima je lična sujeta i surevnjivost važnija od bilo kakve promjene političkog stanja u RS.

Druga neugodna pitanja za Miličevića

Bolna tačka eks-predsjednika SDS Milana Miličevića su finansije. Iako je, kako se navodi, usvajan finansijski izvještaj za prošlu godinu, ono što njegove kritičare interesuje jeste finansijsko poslovanje u periodu nakon famozne blokade računa SDS, od kada je prebačeno skoro 750.000 iz budžeta RS, a tvrdi se da stranka nema sredstava i da nije mogla da pomogne odborima za lokalne izbore. O nekim informacijama koje imamo o finansijskim transakcijama možda bolje da javno ne govorimo, jer bi to da ima stvarnog pravosuđa i rada policije u RS bilo zanimljivije za istražne organe.  A iz načina funkcionisanja Dodikove vlasti je svakome jasno da on najviše voli one političke protivnike koje ima čime da ucjenjuje, a da ga pravda i istina nikada nisu zanimali. Iako je Miličević dao neopozivu ostavku na mjesto predsjednika SDS, stranka će morati kad-tad imati uvid u ovu fazu finansijskog poslovanja.

U vezi navoda teslićkog odbora SDS o vremenu kada je strankom upravljao Mladen Bosić, a generalni sekretar bio Dragan Ćuzulan, dovoljno je samo pogledati podatke i izborne rezultate iz tog vremena. Te 2012. godine je na lokalnim izborima SDS zajedno za opozicijom osvojio preko 40 lokalnih zajednica, među kojima je bio i Teslić, koji je tada vraćen u posjed SDS, a Miličević izabran za načelnika. Naravno da su značajnu ulogu, pored dobre kampanje i rada na terenu, imala i sredstva koja je SDS vratio, nakon nepravedne otimačine preko Privredne banke. Stranka je tada efektivno raspolagala sa dva miliona KM, a da podsjetimo da je tada interni revizor SDS za finansijsko poslovanje bio Boško Čeko, upravo radi ovih koji i danas pokušavaju da na to bace neku sumnju. Između ostalih tada je i Milovan Bjelica vratio vlast SDS na Sokocu i zahvaljivao se i stranci i sekretarijatu na pomoći koju je imao, a danas je jedan od onih koji među prvima lajkuje objave SDS Teslić.

I da podsjetimo, na opštim izborima 2014. stranka je sa malom razlikom izgubila za poziciju predsjednika RS, a zajedno sa ostalim opozicionim strankama Saveza za promjene pobjedila za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH, koji je bio iz PDP. Tadašnji rezultat SDS od 174.000 glasova za Narodnu skupštinu RS i 211.000 za Parlament BiH je za SDS sa Miličevićem misaona imenica. Pitanje za Miličevića je: kako to da kandidat SDS za predsjednika RS tada nije pobjedio, iako je SDS imao lokalnu vlast? Ili: kako to da je na lokalnim izborima 2016. Miličević pobjedio sa preko 4.000 glasova razlike, a Vukota Govedarica dvije godine kasnije na opštim izborima 2018, izgubio od Željke Cvijanović sa preko 2.000 glasova razlike? Ista sudbina je zadesila i Mirka Šarovića koji je na opštim izborima 2022. u Tesliću izgubio sa preko 1.000 glasova razlike za srpskog člana Predsjedništva BiH od Željke Cvijanović. Da bi na lokalnim izborima 2024. Miličević opet pobjedio sa skoro 2.000 glasova razlike.

Dobijati lokalne izbore, a gubiti opšte!? Kako je to moguće?

Ako laže koza ne laže rog, kao ni matematika. I zato Miličevića vraćamo na prvo pitanje: ko mu je glavni politički protivnik, Draško ili Dodik? I kako je on, kada je donio odluku o dva kandidata SDS za opšte izbore 2026., mislio da pobjedi Dodika i SNSD. Kojim glasovima opozicije i kojom matematikom?

ISTOK