Kupuju socijalni mir novcem radnika iz dijaspore

Kupuju socijalni mir novcem radnika iz dijaspore

Skoro 2 miliona državljana BiH je u iseljeništvu, a svake godine ogroman novac uplaćuju u Bosnu i Hercegovinu. Prošle godine je kroz doznake iz inostranstva u zavičaj stiglo rekordnih 3 milijarde dolara. Vladajuće strukture kupuju socijalni mir u državi na grbači radnika iz dijaspore, ocjenjuju ekonomisti.

Kad zafali novca od prvog do prvog građani BiH se okreću svojim najmilijima u inostranstvu. Kriza je i njima, ali plate, naročito u Zapadnoj Evropi 5 – 6 puta su veće od plata u BiH. Uštedi se nešto novca i pošalje rodbini u zavičaju.

Mnogi bez te pomoći ne bi mogli preživjeti. Penzionerka, Radmila Milić, kaže za BN da zavisi od djece iz Njemačke.

„Ništa ne pitajte. Da mi nije djece ne bih mogla živjeti.“, kaže Radmila.

Istu sudbinu dijeli i Cvjetko Bojić. Svaki mjesec rodbina iz inostranstva, kaže  šalje mu određene novčane iznose.

Kada se pristigli novac sabere, doznake iz dijaspore donose milijarde u BiH.

Ukupni tekući transferi u 2021. godini iznosili su 4,36 millijardi KM, od čega se na personalne transfere odnosilo oko 3,04 milijarde KM, podaci su Centralne banke BiH.

Što znači da su gastarbajteri samo za jednu godinu svojim porodicama poslali dovoljno novca za isplatu 3 miliona prosječnih bh. plata, te više od 6 miliona prosječnih penzija. Ipak, rast doznaka nije za pohvalu, smatra struka.

„Dugoročno za društvo, cjelinu i odgovorne vlasti to je izuzetno štetan proces. Proces koji znači da zemlja ostaje dugoročno bez velikog broja stanovnika, bez potrošnje, bez radnog potencijala, produktivnog za budući privredni rast“, izjavio je za BN ekonomista Milenko Stanić.

Svjetska ekonomska kriza uticaće na smanjenje novčanih priliva iz inostranstva, predviđa Stanić.

„Prvo što ti mladi ljudi postepeno gube vezu sa svojom otadžinom, smanjuju se ti prilivi iz inostranstva. Takođe, situacija u ekonomiji zapadnih zemalja,  gdje najveći broj naših ljudi odlazi posljednjih godina nije dobra, nije ružičasta. Oni moraju mnogo više da rade i da finansiraju svoj opstanak u tim zemljama. Tako da će se iz tog aspekta će u budućem vremenskom periodu smanjivati doznake iz inostranstva.“, dodaje Stanić.

Sa druge strane, mizerni iznosi stranih investicija pokazuju da se u BiH niko ne bavi ekonomijom. Pored sirovina i resursa kojima zemlja raspolaže, vlast se bavi zaduženjima. Računica je jasna: u velikoj mjeri opstajemo zahvaljujući doznakama iz inostranstva, kažu ekonomisti. I ukazuju da ta praksa ne može da traje dovijeka.

(BN)

CATEGORIES
Share This