Kako preživjeti januar sa novim poskupljenjima?
Šoping groznica pred novogodišnje i božićne praznike, običaji i želja za bogatom trpezom, dodatno je ispraznila džepove većine građana. Borba za preživljavanjem januara, ali i ostatka godine se nastavlja. Hoće li građanima vlast pomoći u tome ili će, kao i mnogo puta do sada, biti prepušteni sami sebi?
Januar nosi epitet “svetog”, ali i najdužeg u godini jer se čini da nema kraja mjesecu koji je, ionako tanke novčanike, potpuno ispraznio. Kako biti umjetnik, pa ga preživjeti, pitanje je koje ih, kaže većina građana, muči na početku svake godine.
Strogo vode računa o svakom dinaru koji potroše, a posebno poslije novogodišnjih i božićnih praznika. Čak i uz mnogo opreza teško je, kažu, sa ovako niskim standardom.
Posebno su ugroženi oni koji sve nade polažu u socijalnu pomoć, među kojima je najviše penzionera ili demobilisanih boraca.
“Ako budemo dobili neku socijalu, možemo nečemu da se nadamo, a ako ne, samo bog zna kako ćemo preživjeti”, kaže demobilisani borac iz Višegrada.
Neki imaju svoje januarske metode za preživljavanje. Oni koji proslavljaju neku od slava kupovinu, objašnjavaju, obave ranije pa do februara ništa ne kupuju.
Većina uglavnom kupuje i trošli koliko ima i može, a tako je, kažu, uvijek i bilo.
Uz toplo vrijeme i sunce koje narod često zove sirotinjska majka, lakše se podnose veliki troškovi jer se uštedjelo na grijanju. Međutim, zima je tek na početku, struja je već poskupjela, a treba preživjeti i ostale mjesece.
Stanovništvo štedi na svemu, ali nije samo težak januar nego i ostatak godine jer su bolesnima lijekovi potrebni tokom čitave godine.
Dok plate sve obaveze ne ostaje im, ističu, ništa.
“Kad god izlazim iz kuće isključim sve uređaje da bih dobila niži račun za struju”, kaže jedna Dobojlijka.
“Pored ovakve penzije i života, ako nemaš nekoga svog u inostranstvu, možeš leći i umrijeti. Vlast dobro zna ko nama pomaže”, dodaje druga.
Početak godine uvijek prate poskupljenja, pa će biti i dodatnog stezanja kaiša. Stanje mogu promijeniti hitne mjere i odgovornije ponašanje nadležnih, npr. putem izrade socijalne karte za najugroženije ili subvencija na ključne proizvode komunalne potrošnje, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Očekuje se da cijene ključnih komunalnih izdataka budu prihvatljivije da, ukoliko ne mogu da se smanje i daju podsticaji stanovništvu, cijene bar ne rastu. Građani od novog Savjeta ministara očekuju da se odgovornije odnosi prema akcizama”, kaže Stanić.
Ako je suditi po dosadašnjem iskustvu, građani najčešće mogu da se pouzdaju samo u sebe i svoje najbliže.
(BN)
