Kako je Dodik 1994. godine završio na američkoj “crnoj listi”: Je li nakon skidanja s nje postao “svjež dašak vjetra” na Balkanu?
Ova odluka donesena je na temelju izvršne naredbe predsjednika Clintona i time su sankcije proširene i na paljanske harambaše
U arhivi Infobiroa pronašli smo tekst iz 1995. godine “Blokirani računi paljanskih harambaša” koji je objavio tadašnji list “BiH ekskluziv”, u kojem je objavljena informacija iz “Slobodne Dalmacije” da su pojedincima i firmama iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine američke vlasti uvele sankcije.
Karadžić, Koljević, Mladić, Plavšić…
Kako je navedeno u tekstu, među pojedincima kojima su blokirani imovina i novčane transakcije su i Radovan Karadžić, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Ratko Mladić, te institucije kao što su JNA, JPTT, Jugoturs, Crvena zastava, Jugobanka, JAT, te srpske firme na Kipru, u Rusiji, Britaniji, Pakistanu…
Međutim, među brojnim imenima kojima je tada Savezni američki trezor uveo sankcije je i – Milorad Dodik.
Gledajući kroz prizmu današnjih događaja, postavlja se pitanje da li je Dodik tada postao “dašak vjetra” na Balkanu, kako su ga Amerikanci nazivali, nakon što su mu ukinute sankcije. Podsjećanja radi, Dodik je tada bio među prvim političarima iz reda srpskog naroda koji je rekao da se u Srebrenici desio genocid, te da Mladić i Karadžić moraju završiti u Hagu.
Tekst koji je objavljen 28. aprila 1995. godine objavljujemo u cjelosti i bez intervencija.
“Blokirani računi paljanskih harambaša”
Uredbom kancelarije za spoljnu kontrolu Saveznog američkog trezora, koja je zadužena za poštovanje i provođenje sankcija prema takozvanoj Jugoslaviji, ali i okupiranim dijelovima Bosne i Hercegovine sačinjena je lista samozvanih paljanskih rukovodilaca čiji su imovina ili novčane transakcije u potpunosti blokirani.
Navedenu listu djelomično je objavila splitska “Slobodna Dalmacija” čijom predusretljivošću je BiH Ekskluziv došao do ovog cjelokupnog ekskluzivnog materijala.
Na njoj su imena pojedinaca i firmi iz Srbije i Crne Gore, odnosno njihova predstavništva i kompanije po cijelom svijetu koji ne mogu poslovati sa Amerikom, odnosno sa najvećim brojem zemalja koje poštuju sankcije UN.
Ova odluka donesena je na temelju izvršne naredbe predsjednika Clintona i time su sankcije proširene i na paljanske harambaše. Njome se zabranjuje svim pravnim subjektima i pojedincima iz SAD da na bilo koji način surađuju sa subjektima na listi.
Imena “crnolistaša”, među njima naveden i Milorad Dodik
Na listi osoba čija je imovina blokirana nalaze se i političke i vojne ličnosti sa okupiranih područja BiH koje donosimo po abecednom redu:
Antić Božidar, Bjelojević Dragomir, Blagojević Predrag, Blagojević Stanko, Borković Ratko, Bosić Boro, Brđanin Radoslav, Buha Aleksa, Cvijanović Željko, Đokanović Dragan, Dodik Milorad, Erceg Nikola,
Garić Nedeljko, Gostić Uroš, llić Vladimir, Joldić Miodrag, Kalinić Dragan, Karadžić Radovan, Koljević Nikola, Kovačević Sveto, Kozić Dušan, Krajišnik Momčilo, Kreca Milenko, Krunić Goran, Lajić Nedeljko, Lakić Nedeljko,
Lukić Vladimir, Maksimović Vojislav, Mičić Momčilo, Milanović Pantelija, Miljković Milan, Miovčić Zdravko, Nedić Miladin, Ninković Milan, Ostojić Branko, Ostojić Velibor, Pejić Momčilo, Perić Nikša, Perić Vitomir, Plavšić Biljana, Popović Vitomir, Putić Milenko, Rakić Živko, Rasuo Nedeljko, Renovica Milanko,
Rosić Jovo, Savić Miloš, Sendić Borivoj, Spasić Andrea, Srdić Srdo, Toholj Miroslav, Trbojević Milan, Volaš Čedo, Vračar Milenko, Vučurević Božidar, Vuković Vlado, Zametica Jovan, Žigić Branislava,
Zuković Ljubomir. Na »vojnoj listi su: Andžić Rodoljub, Borić Grujo, Borojević Slobodan, Bundalo Ratko, Đukić Đorde, Gagović Milisav, Galić Stanislav, Grubač Radovan, Gvero Milan, Kelečević Boško, Milovanović Manojlo, Milošević Dragomlr (Dragan), Mladić Ratko, Ninković Živomir, Savić Milorad, Simić Jovica, Simić Ratomir, Škorić Milan, Spremo Vlado, Talić Momir, Topić Vlado, Tubin Dušan, Željaja Radmilo, Živanović Milenko i Župljanin Slobodan.
Na listi i ratni zločinci
Ove liste su i svojevrstan popis ratnih zločinaca i sigurno je da će one biti relevantne kad se pokrenu sudski procesi protiv onih koji su najodgovorniji za masakre nevinih stanovnika Bosne i Hercegovine.
U njima su navedeni precizni podaci uz svako ime, pa se tako naprimjer uz Radovana Karadžića navodi da je »predsjednik samoproglašene srpske republike«, rođen 19. juna 1945 u Petnici, Crna Gora, za Ratka Mladića da je “komandant sprske vojske”, po činu general-pukovnik, rođen 12. marta 1943. godine u Božinovićima, BiH.
Na spisku srbijanskih firmi čija imovina je blokirana su i JNA, JPTT, Jugoturs, Crvena zastava, Jugobanka, JAT, Braća Karić, Jugoeksport, Radio televizija Srbije, ŠIMPO, Jugoslovenske željeznice, te niz firmi i predstavništava tih kompanija u inozemstvu, počev od Cipra, gdje ih je najviše registrirano, pa do Rusije, Njemačke, Kanade, Britanije, Pakistana.
Od firmi na okupiranim područjima BiH embargo je stavljen na sve otcijepIjene banke iz sistema PBS, a na listi su Privredna banka DD iz Foče, Bijeljine, Doboja, Brčkog, Prijedora, Drvara, Trebinja, Zvornika. Time je praktički onemogućen srbijanski pristup bilo kojoj firmi ili instituciji u Americi, što je po slovu odluke UN trebalo biti pravilo u cijelom svijetu.
Kad bi svi tako priželjno kao Amerikanci provodili sankcije sigurno je da bi Miloševićev režim već doživio financijski krah. No, i ovako nije daleko od toga kada će prestati biti u mogućnosti da bude dovoljan sam sebi.
Fokus
