
Jedan Mađar izašao, a drugi ušao u vlasništvu SE Trebinje 1: Prijeti li nam nova arbitraža?!
Gradnju ove elektrane Dodik i Orban godinama su najavljivali, tokom gotovo svakog susreta.
Sumnje u manipulacije i nezakonite radnje oko gradnje Solarne elektrane Trebinje 1, dodatno su produbile informacije da se Mađarska kompanija Lugos Rinuvbls biznismena Rolanda Lugosa povukla iz 70 odsto vlasništva nad ovim preduzećem, a ovaj vlasnički udio je preuzela druga mađarska firma Majer NRG – firma koja nema ni zaposlenih radnika ni ozbiljnih prihoda.
Gradnju ove elektrane Dodik i Orban su najavljivali tokom gotovo svakog susreta.
Da li je na pomolu nova afera sa dodjelom koncesija koja bi građane Republike Srpske na kraju mogla skupo koštati?
Solarna elektrana prvo je bila zamisao Elektroprivrede Republike Srpske, međutim sve je uskoro zakočeno jer nisu obezbijedili novac za gradnju, pa je prije 3 i po godine 70% preduzeća Solarne elektrane Trebinje 1 prodato mađarskoj firmi Lugos. Ni sa Mađarima nije bilo uspjeha, pa objekat nije izgrađen, da bi na kraju ova firma izašla iz svega. Sumnjivim igrama tu nije kraj, pa u vlasništvo preduzeća Solarne elektrane Trebinje 1 ulazi druga mađarska firma – krajnje sumnjivog kredibiliteta.
„Mi smo u saradnji sa portalom Kapital i novinarima iz Mađarske uspjeli da pronađemo tu firmu u Budimpešti u jednoj zgradi gdje se nalaze privatni stanovi. Ona ima kapital od 2 i po hiljade evra, nema zaposlenih, nije imala poslovnu aktivnost, nikakve prihode dakle nije bila aktivna firma“, smatra Srđan Traljić iz organizacije Transparensi BiH.
Koliko je sve ozbiljno, kažu u Transparensiju, govori i to što je veb stranica firme otvorena mjesec dana prije preuzimanja koncesije i posla vrijednog preko 100 miliona maraka – tačnije u decembru 2024. Međutim iz ove firme stiže ogroman optimizam. Novinarima u Mađarskoj su na pitanje otkud Mayer NRG Kf u ovoj priči poručili da su za sve čuli od poznanika i da izgradnja kreće već sljedeće godine.
Koliko sve ovo djeluje pouzdano, kažu u Transparensiju, potvrđuje i to što su vlasnici ovog preduzeća dvije djevojke od 18 i 20 godina, kao i još dvije firme sa skromnim ili nepoznatim kapitalom.
„Mediji iz Mađarske su se raspitivali i čak je ono što se dešava njima bilo apsurdno da firma koja je potpuno nepoznata, ulazi u posao vrijedan 100 miliona KM, u međunarodni projekat. Razgovarali su sa vodećim ljudima sa tržišta solarnom energijom koji nikad nisu čuli za tu firmu“, kaže Traljić.
Vlada Republike Srpske je u januaru odobrila prenos akcija sa poznatije, na krajnje nepoznatu mađarsku firme, međutim iz resornog ministarstva nema odgovora na naše pitanje, na osnovu čega su zaključili da je firma bez zaposlenih pouzdan partner?
U trebinjskoj opoziciji upozoravaju da je projekat Solarna elektrana Trebinje 1 od samog početka sumnjiv i upitan.
„Jer je prvobitno Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju Elektroprivredi RS 2020. godine, gdje je rečeno da će 2022. godine ova elektrana biti na mreži i da će imati konstantne prihode od čega će 500 hiljada KM ići u budžet Trebinja. Desilo se ono što se obično dešava – da nam se jedno priča, a potpuno drugo radi“, kaže Milica Radovanović, odbornik SDS-a u trebinjskoj Skupštini.
Zbog svega što se dešava trenutno i onog što se dešavalo u prethodnom periodu, kažu u opoziciji, imamo puno pravo da sumnjamo u istinitost tih projekata i dobre namjere tih investitora.
„Da li zaista se namjerava napraviti taj veliki energetski kapacitet u Republici Srpskoj ili je ovo još jedna prevara započinjanja nekog projekta i ko zna kakvi ugovori u pozadini svega toga stoje i kakvi su ugovori o koncesiji i da li će Republika Srpska i zbog ovog projekta snositi velike finansijske posljedice“, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.
Sama kompanija Solarne elektrane Trebinje 1 nema finansijska sredstva da realizuje ovaj projekat, pa je pod znakom pitanja kada će i da li će uopšte krenuti gradnja energetskog objekta, koji je već trebalo da isporučuje struju – međutim treća je godina kako se i dalje čekaju prvi kilovati. Hoće li i ovaj projekat poslužiti za izvlačenje novca iz budžeta ili buduće arbitražne sporove gdje bi od građana Republike Srpske ponovo mogle biti otete stotine miliona maraka?
(BN)