Izmjene Izbornog zakona po mjeri vladajuće koalicije u BiH

Izmjene koje bi se uskoro trebale naći u parlamentarnoj proceduri umnogome se razlikuju od Šmitovih i prilagođene su interesima vladajuće koalicije u BiH.

U parlamentarnoj proceduri bi se uskoro mogao naći usaglašeni prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, saznajemo od naših izvora. Imali smo uvid u tekst ovih izmjena i prema onome što se može „na prvu“ zaključiti, ove izmjene se umnogome razlikuju od izmjena koje je nadvno nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit.

IZBOR ČLANOVA CIK-A

Jedna od najočitijih izmjena je izbor članova Centralne izborne komisije. Naime, u Šmitovim izmjenama je navedeno da kandidate za članove CIK-a predlaže posebna komisija koju čine predstavnici VSTV-a, CIK-a i državnog parlamenta. U usaglašenom prijedlogu ovu komisiju čine članovi kolegija Predstavnićkog i Doma naroda PSBiH, što znači da je na ovaj način vladajućim strankama data puna kontrola nad CIK-om.

Osim toga, prema Šmitovim izmjenama, za člana CIK-a se ne može kandidovati osoba koja je u posljednjih 10 godina prije raspisivanja konkursa imala bilo kakvog dodira sa bilo kojom strankom. To znači da članovi CIK-a mogu biti samo osobe koje su potpuno izvan stranaka. U usaglašenom prijedlogu je ova odredba izbačena, a ostavljena je ograda da članovi CIK-a ne mogu biti osobe koje su u posljednjih deset godina prije kandidature bile savjetnici ili članovi kabineta bilo kojeg imenovanog ili izabranog zvaničnika (čitaj: Željko Bakalar ne može biti član CIK-a).

Za članstvo u strankama nije navedeno nikakvo vremensko ograničenje, osim da kandidat ne može biti čaln bilo koje partije. To znači da može dati otkaz na članstvo dan uoči kandidature i da na taj način ispuni ovaj uslov.

Osim toga, u Šmitovom prijedlogu je navedeno kako član CIK-a, ukoliko mu iz bilo kojeg razloga istekne mandat u toku izborne godine, nastavlja obavljati dužnost do okončanja izbornog procesa. U usaglašenom prijedlogu je ovo izbrisano i odmah bi se raspisao konkurs za novog člana CIK-a.

I izbor članova biračkih odbora je znatno promijenjen u odnosu na Šmitove izmjene. Naime, prema izmjenama visokog predstavnika predviđeno je da predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora imenuje CIK BiH. Prema usaglašenim izmjenama, predsjednike, potpredsjednike, kao i sve ostale članove biračkih odbora imenuju opštinske i gradske izborne komisije.

Osim toga, i za njih je uvedeno pravilo o zabrani obavljanja funkcija savjetnika ili članova kabineta, ali samo u pet godina prije kandidovanja za članove biračkih odbora

ODLUKE VISOKIH PREDSTAVNIKA

Treba istaći da, prema odlukama Savjeta za primjenu mira i ranijih visokih predstavnika, bilo koja odluka ili zakon koje nametne visoki predstavnik, mogu biti izmijenjeni tek nakon što budu usvojeni u skupštini na nivou vlasti na kojeg se ta odluka ili zakon odnosi. Tek tada, kako je od ranije tumačeno, taj akt postaje „vlasništvo“ države. Do tada je „vlasništvo“ visokog predstavnika. To znači, da bi izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Šhmit mogle biti mijenjane moraju prvo biti usvojene u oba doma PSBiH. Za sada to nije učinjeno.

Jedna od mogućnosti je da se stranke koje čine vladajuću koaliciju na državnom nivou dogovore da usvoje Šmitove izmjene, a onda odmah, možda čak i na istoj sjednici, usvoje i usaglašene izmjene. S druge strane, ako se realizuje takav scenario, to će u praksi značiti da Milorad Dodik i SNSD priznaju ovlaštenja koja ima Kristijan Šmit kao visoki predstavnik.

(Oslobođenje) Foto: Ilustracija