Ilegalne sječe šuma i eksploatacije šljunka i kamena povećavaju razmjere prirodnih katastrofa

Da li su nadležni išta naučili iz poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine?

Stručnjaci upozoravaju da se ništa nije uradilo na sprečavanju prekomjerne i ilegalne sječe šuma i eksploatacije šljunka i kamena, što sve uništava životnu sredinu i povećava razmjere tragedija i prirodnih katastrofa. Da je uzrok velikog broja žrtava u Jablanici kamenolom, potvrdio je i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar još je 02. oktobra izdala upozorenje na obilnije padavine koje se očekuju 3. I 4. oktobra, što će kako su naglasili dovesti do porasta vodostaja.Još tada su naveli su da bi mogući bujični tokovi mogli obuhvatiti Konjic, Jablanicu, Mostar, Čapljinu, Grude, Ljubuški i Široki Brijeg.

„Savjetujemo nadležnim institucijama da prate situaciju i postupaju u skladu sa ovlašćenjima, pridržavajući se Federalnog operativnog plana odbrane od poplava, a službama koje sprovode mjere zaštite, spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučujemo dodatni oprez.

Nadležne službe civilne zaštite treba da upozore stanovništvo na područjima uz rijeke koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte na opasnost prilaska obalama usljed mogućih povećanja dubina i brzine tečenja vode u rijekama, te pravovremeno dati obaviještenja sa uputstvima i smjernicama za ponašanje kako bi stanovništvo bilo u mogućnosti sprovesti mjere u cilju smanjenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja voda“, navodi se u obavještenju Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar.

Profesor ekonomije Aziz Šunje kaže sa su kao i uvijek, najveći gubitak ljudski životi, te dodaje da su razmjere ove tragedije mogle biti daleko manje, ali da je razlog što nisu, nemar nadležnih.

„Prije svega na lokalnom, pa na entitetskom, pa i državnoj nivou. Davanje koncesija za nekontrolisanu sječu šuma može biti veliki uzročnik, jer jedno drvo veže ogromnu količinu vode, što znači svako posječeno drvo stvara pretpostavke za poplave sa ovim posljedicama. Isto tako, ilegalne šljunkare i ilegalni kamolomi, nelegalna sječa šuma i nekontrolisana sječa i ona koja ide uz podršku i odobrenje samih državni organi. Jednostavno, time se ruinira prirodna sredina i to u konačnici dovodi do ovakvih tragedija“.

I federalni premijer Nermin Nikšić je naglasio da situacija ne bi bila ovakva da nije bilo kamenoloma iznad Donje Jablanice se obrušio na naselje.

„Ta firma je formirana nekada 2001. godine dvije hiljade prve godine, ali  nikad nije izdata nikakva dokumentacija o koncesiji i odobrenju za eksploataciju. Neki ljudi s kojima sam juče razgovarao su čak govorili da se nije ni eksploatisalo, drugi kažu da jeste i naravno to treba prepustiti onima koji su zaduženi za to, pravosudne i policijske institucije,da istraže i da vide šta se tu desilo i šta je uzrok ovoga“.

Profesor Šunje ističe da će analiza tek pokazati stvarne razmjere štete.

„Ogromna ekonomska šteta. Sad to sve treba obnoviti, zanoviti, treba vratiti život. To su ogromne štete i ogromna ulaganja, treba to ponovo osposobiti. Dio puta je prekinut između Jablanice i Mostara. To je žila kucavica koja povezuje centralnu Bosnu sa jugom i zato uvijek treba biti fokus na prevenciji, ali očigledno da se prevenciji ne daje dovoljno značaja“.

Ništa nije naučeno iz katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH prije 10 godina, naglašava profesor Šunje…

Tada je od 19 žrtava u BiH iz sedam lokalnih zajednica, samo u Doboju smrtno stradalo jedanaest. Procjenjuje se da su poplave 2014. godine uzrokovale štete i gubitke jednake gotovo 15% bruto domaćeg proizvoda BiH što je iznos od skoro 4 milijarde maraka. Od tada je nastavljeno sa izdavanjem koncesija za prekomjernu eksploataciju šuma, šljunka i kamena i izgradnju mini-hidroelektrana, što se dešava i ilegalno bez dozvola, kako u Federaciji, tako i u Republici Srpskoj, uprkos brojnim upozorenjima ekologa da uništavanje rijeka, šuma i zemljišta može izazvati tragedije kojima danas svjedočimo.

(BN) Foto: AP