Građani plaćaju ceh američkih sankcija zvaničnicima i pojedinim firmama
Šta će biti sa platama ljudi koji rade u firmama koje su pod sankcijama, ali i zaposlenih u institucijama?
Udar na finansijski sektor u Republici Srpskoj i ionako slabu privredu, koji su izazvale sankcije kompletnom rukovodstvu Republike Srpske i kompanijama, uznemirio je javnost, ali i građane.
Šta će biti sa platama ljudi koji rade u firmama koje su pod sankcijama, ali i zaposlenih u institucijama? Stručnjaci očekuju od nadležnih institucija da ponude alternativna rješenja.
Vijest da su banke u Srpskoj pogasile račune svima koji su pod sankcijama stavila je upitnik nad kompletan finansijski i privredni sektor. Finansijske transakcije nisu onemogućene samo rukovodstvu Republike Srpske, već i firmama koje su na crnoj listi.
Draško Aćimović, bivši diplomata i ekonomista podsjeća da je ovakav scenario najavio još u oktobru. On očekuje uskoro oglašavanje Centralne banke BiH, koja će dati rezervno rješenje oko isplate plata građanima.
„Mislim da će se uskoro predstaviti jedan izvještaj, da je ne prejudiciram, odnosno jedna instrukcija po kojoj će građani i uposlenici dobijati svoju platu, koju će saopštiti Centralna banka BiH, po kojoj će se to sve izvršavati. Ali. Sankcije su uvedene zbog nekih stvari koje su neki ljudi uradili i sada se očekuje da pravosudje to nastavi“, poručuje Draško Aćimović.
Ekonomista Slaviša Raković smatra da je odgovornost i na Agenciji za bankarstvo RS, jer trenutno nema zakonskih pretpostavki koje bi onemogućile isplatu plata građanima.
„ Ja mislim da, pošto su agencije uradile to što su uradile, da bankarska agencija treba da se oglasi. Pošto je ona neposredno nadležna za rad banaka i da da zakonski utemeljeno mišljenje. Koliko vidim, oni bježe od toga. Imamo li mi državne organe ili nemamo. Po ovome, nemamo“, kaže Raković.
Najave i prijetnje iz Ministarstva finansija SAD – a da će biti ugrožen bankarski sektor u Republici Srpskoj ukoliko ne zatvore sve račune osobama i pravnim licima sa crne liste bile su izričite. Iz Nove banke poručuju za BN da nema mjesta širenju bespotrebne panike, jer su pravila u finansijskom svijetu vrlo jasna.
„Nova banka i Atos banka su dio jedinstvenog finansijskog tržišta i kao takvi, obavezni smo primjenjivati sve ono što naše kolege primjenjuju u svijetu. To ukljkučuje i sve vezano za izjavu Ministarstva finansija SAD, u vezi sa OFAK listom. Nova banka i ATOS banka nemaju poslovni odnos sa osobama koje se nalaze na ovoj listi“, kaže Siniša Adžić, predsjednik Uprave Nove banke.
Sve zemlje svijeta su potpisale međunarodne sporazume sa Američkom centralnom bankom, u sitnim slovima stoji da finansijski sektor ne može sarađivati sa osobama sa crne liste, objašnjava Zoran Pavlović. To visoki zvaničnici Republike Srpske nisu shvatili na vrijeme. Ili jesu, samo ih nije bilo briga za posljedice.
„Finansijski sektor ne može sarađivati sa osobama sa crnih listi. Ipak, to nije otpočetka primjenjeno kako treba. Ostavljena je mogućnost da ljudi koriguju svoje ponašanje na vrijeme. Kako to nisu uradili, podignute su sankcije na viši nivo i obavještene su finansijske institucije da nemaju pravo sadarnje sa takvim licima“, smatra Pavlović.
Kada su u pitanju visoki zvaničnici Republice Srpske, ali i kompletne Bosne i Hercegovine, sankcije su ih “udarile” tamo gdje najviše boli, po novčaniku. Stanje je neizvjesno.
Iz Ministarstva finansija i trezora BiH nisu znali odgovoriti hoće li njihova primanja zaista i doći u ruke korisnicima, te da li će sredstva, u srijedu ili četvrtak, za kada je planirana isplata plata, biti uplaćena na račune zaposlenih. Pavlović objašnjava da je rješenje u izvoru problema.
„Što se tiče ljudi koji su na crnoj listi, ja bih lično gledao kako da budem eliminisan ili obrisan sa te liste, jer vidimo da se nisu ljudi puno uzbuđivali, a sada se vidi da je sve to puno ozbiljnije“, poručuje Pavlović.
„U početku su one prihvaćene s podsmjehom, ignorantski, govorilo se da one neće ni na koji način dotaći te koji su sankcionisani, uz obrazloženje da oni ne posjeduju ni imovinu ni račune u SAD. Vrlo brzo se taj podsmjeh pretvorio u jednu vrstu straha, zebnje i neizvjesnosti, jer se na kraju, sa ovim blokadama računa, koje su u konačnici zahvatile i građane, sada se pokazalo da nisu nimalo bezazlene“, smatra Tanja Topić, politička analitičarka.
Pravo na primanje plate se nikome ne može oduzeti, jasni su ekonomisti i analitičari. Ali na potezu su nadležne institucije, koje se do sada nisu oglašavale u javnosti po ovom pitanju.
(BN) Foto: BN