Fenomen pomoći Vlade RS mladima od 100 KM – vlast više uzima nego što daje

Fenomen pomoći Vlade RS mladima od 100 KM – vlast više uzima nego što daje

Pomoć Vlade RS mladima od 16 do 28 godina u iznosu od 100 KM izazvala je niz polemika u široj javnosti, ali i u stranačkim krugovima, različitim tumačenjima, kao i stava u smislu  kako se odnositi prema ovoj očiglednoj političkoj udici SNSD-a.

Ne sumnjamo da će se velika većina mladih prijaviti za ovu pomoć, a postoje i brojne instrukcije u sredstvima informisanja i uputstva za realizaciju prava. Tom temom se bave čak i neki lokalni mediji, pa je npr. Čajnički dnevnik dao detaljne instrukcije kako da se mladi prijave i ostvare pravo na pomoć.

Izdvajamo ovaj primjer kao ilustraciju kako se reaguje u nekim lokalnim sredinama i on je bez sumnje koristan jer daje jasna uputstva kako da se mladi prijave za pomoć, ali nam je važnija jedna šira slika koja se ovim fenomenom otvara.

Društveni aspekt

Zato treba jasno reći da ovakva vrsta pomoći kojom Vlada RS pokušava da “popravi” socijalni status ugroženih, u ovom slučaju mladih, nema nikakav značaj. Osiromašenje stanovništva dugogodišnjim nedostatkom osjećaja za najugroženije, a njihov je broj daleko veći, ne može se nadomjestiti ovakvim potezima. Ekonomske politike vlasti su takve da dugoročno ne obečavaju poboljšanje stanja, posebno u situaciji rastuće inflacije i nedostatka investicija.

Prema raspoloživim podacima stopa relativnog siromaštva u RS bila je 17 % u 2015. godini, a u međuvremenu nisu rađene procjene siromaštva. Na osnovu dostupnih podataka NVO-a  i radnih materijala procjenjuje se da je 23% stanovništva BiH ispod apsolutne linije siromaštva. Pri tome treba imati u vidu da se kod nas primjenjuje neadekvatna metodologija izračunavanja siromaštva, računanja prosječne plate i zaposlenosti. Lažna slika socijalne situacije je politički motivisana i ona  treba da obezbijedi socijalni mir, a statističke institucije su pod političkim uticajem.

Zato neke realnije procjene govore da je ispod apsolutne linije siromaštva u RS 30%. To znači da u RS oko 350.000 ljudi živi ispod apsolutne linije siromaštva. Na indirektan način to potvrđuju i procjene međunarodnog organizacija iz 2016. godine. BiH je po procjeni EU jedna od pet najsiromašnijih zemalja Evrope. UN istraživanja pokazuju da svaki šesti stanovnik BiH živi od 3-5 KM dnevno (90-150 KM mjesečno), tj. 17% stanovništva je u ekstremnom siromaštvu daleko ispod apsolutne linije siromaštva, a da je 350.00o stanovništva na ivici siromaštva.

To su surove činjenice naše socijalne stvarnosti.

Posebno je depresivna slika stanja naše ekonomije, bez koje socijalna politika nije moguća. Jer, prosječan godišnji rast BDP-a u periodu 2010 – 2015. je svega 1,7% a na njega “pozitivno”  utiče više smanjenje stanovništva nego ekonomski rast. Pri tome javni dug RS je daleko veći od onoga što se prikazuje jer u tu sumu ne ulaze dugovi javnog zdravstva, javnog školstva, vanbudžetskih fondova, itd. – tj. on je višestruko veći.

Prema zvaničim informacijama, javni dug BiH na dan 31. decembar 2021. godine iznosio je 12 milijardi i 816,03 miliona konvertibilnih maraka (KM), od čega se na spoljni dug odnosilo 9 milijardi i 697,79 miliona KM ili 75,67 posto, a na unutrašnji dug 3 milijarde i 118,24 miliona KM ili 24,33 posto javne zaduženosti. U odnosu na 31. decembar 2020. godine, javni dug se povećao za 623,05 miliona KM, od čega se spoljni dug povećao za 999,53 miliona KM, dok se unutrašnji dug smanjio za 376,48 miliona KM. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 51,08, Republika Srpska sa 48,04, institucije BiH sa 0,49, a Brčko distrikt sa 0,39 posto.

Istovremeno BDP po glavi stanovnika je 29 % prosjeka zemalja EU tako da bi ovim tempom razvoja, da bi dostigli EU prosjek (a da se EU uopšte ne razvija), trebalo bi nam 105 godina. To je razlog zašto velika većina mladih ne želi da čeka i bira zemlje EU kao svoju budućnost.

Politički aspekt

Političke stranke u RS, zavisno da li su dio vlasti ili opozicije, ovaj potez Vlade RS uglavnom različito tumače .

Opozicione smatraju da je ovo politički trik i pokušaj da se u predizbornoj kampanji kupe poeni kod dijela mlade populacije. Ipak, svjesne da će velika većina korisnika podnijeti zahtjev, osporavaju ga sa aspekta njegove moralnosti u smislu da vlast mnogo više uzima nego daje i da su efekti od ovakve vrste pomoći kratkoročni i beznačajni. Ima i onih koji pozivaju na bojkot pomoći, ali sa malim izgledima da će postići takav efekat.

Više se radi o tome da se politički protivnici vlasti natjeraju da, frustrirani ovom njenom aktivnošću i u strahu da će ona podići popularnost vlasti, reaguju njenim osporavanjem, čime bi se vjerovatno stavili na suprotnu stranu od velikog broja prijavljenih.

Izvjesno je ipak da vlast i sa kritikama i bez kritika neće ovom pomoći pokriti ni najmanje rupe u socijalnoj sferi niti promijeniti raspoloženje stanovništva. Zato se na te udice vlasti opozicija ne treba pecati.

Ali, ono što opozicija u RS svakako može da uradi i što bi bilo daleko produktivnije i proaktivnije, da ovaj fenomen iskoristi za skretanje pažnje na tešku socijalnu situaciju stanovništva, posebno slijedom ekstremnih poskupljenja i pada standarda stanovništva, kao i da pozove vlast, ali  i sama ponudi prijedlog za daleko veći obim pomoći i obim korisnika, nego što je to vlast ponudila “na kašičiću” i jednoj manjoj grupi.

Istina, opozicija je pokušala inicijativama i prijedlozima kroz Parlament BiH, kao i raznim apelima i saopštenjima, da nametne neka rješenja, ali je to ostalo bez efekta. Očigledno je da te metode nisu dovoljne i stanovništvu koje očekuje konkretne mejre više djeluju kao politička sapunica.

Para ima na pretek

A da vlast ima novca za ove potrebe – ima. Jer su zahvaljujući ne ekonomskom rastu, nego rastu cijena prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2022. godine iznosili su 4 milijarde i 703 miliona KM i veći su za 848 miliona KM ili 22,01 posto u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili 3 milijarde i 855 miliona KM.

Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci 2022. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 707 miliona KM i veći su za 567 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine.

Pored raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 100,8 miliona KM, Republika Srpska 66,6 miliona KM i Distrikt Brčko 3,4 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.

Dakle, para ima na pretek i vlast očigledno u ovoj krizi više uzime nego što daje, dok s druge strane nije napravila niti jedan potez kojim bi se olakšala socijalna situacija stanovništva. Ni po pitanju zamrzavanja akciza na gorivo, niti smanjenja stope PDV-a za najosnovnije životne namirnice i lijekove.

Socijalni protesti koje smo imali u ovoj sedmici možda su ipak najava nekog buđenja stanovništva koje bi natjeralo vlast na odgovorniju politiku, kada to već opozicija ne uspijeva.

Dragan Ćuzulan/ISTOK

 

 

 

 

 

CATEGORIES
Share This