Dramatičan zaokret: Njemačka šalje više od 700.000 azilanata kući

U potezu koji bi mogao imati dalekosežne posljedice po cijelu Evropa, Njemačka je najavila novu strategiju kojom planira vratiti više od 700.000 azilanata u njihove matične zemlje. Ovaj zaokret predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u migrantskoj politici zemlje u posljednjoj deceniji, piše Politico.

Od politike dobrodošlice do restrikcija

Njemačka je tokom migrantske krize 2015. godine, pod vođstvom tadašnje kancelarke Angela Merkel, postala simbol politike otvorenih vrata. U tom periodu zemlja je primila više od milion izbjeglica, uglavnom iz Sirije, Iraka i Afganistana.

Ta politika bila je zasnovana na humanitarnim principima i potrebi za radnom snagom, ali je vremenom izazvala i političke podjele unutar zemlje. Rast troškova integracije, pritisak na socijalni sistem i bezbjednosne dileme postali su sve izraženiji.

Već od 2016. godine Njemačka počinje postepeno pooštravati azilne procedure, ubrzavati deportacije i uvoditi strožije kontrole na granicama.

Novi zaokret: masovni povratak azilanata

Najavljena mjera vraćanja više od 700.000 ljudi označava prelazak sa politike integracije ka politici repatrijacije. Prema dostupnim informacijama, fokus će biti na osobama kojima je odbijen zahtjev za azil, kao i na onima koji nemaju regulisan boravak.

Plan podrazumijeva:

• ubrzavanje procedura za odbijene zahtjeve za azil,
• sklapanje sporazuma sa zemljama porijekla o prihvatu povratnika,
• pojačanu ulogu policije i migracionih službi u sprovođenju deportacija.

Ovakav pristup dolazi u trenutku kada se Njemačka suočava s novim talasima migracija i rastućim pritiskom javnosti da se sistem stavi pod veću kontrolu.

Politički i društveni pritisci

Promjena kursa dolazi i u kontekstu jačanja desno orijentisanih partija i sve glasnijih zahtjeva za strožijom migracionom politikom. Vlada pokušava pronaći balans između humanitarnih obaveza i političkog pritiska birača.

Istovremeno, lokalne vlasti upozoravaju da su kapaciteti za prihvat migranata preopterećeni, dok dio javnosti smatra da integracija nije dala očekivane rezultate.

Posljedice za Evropu i region

Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj potez mogao pokrenuti lančanu reakciju širom Evrope. Ako Njemačka, kao ključna destinacija migranata, značajno pooštri politiku, slične mjere mogle bi usvojiti i druge zemlje EU.

To bi moglo dovesti do:

• zatvaranja migrantskih ruta,
• povećanja pritiska na zemlje tranzita, uključujući Balkan,
• redefinisanja zajedničke migracione politike EU.

Humanitarna i pravna pitanja

Organizacije za zaštitu ljudskih prava već izražavaju zabrinutost zbog mogućih posljedica masovnih deportacija, posebno kada je riječ o vraćanju ljudi u nestabilne ili ratom pogođene zemlje.

Postavlja se i pitanje koliko će ovakva politika biti u skladu sa međunarodnim konvencijama o zaštiti izbjeglica.

Sve u svemu, jasno je da Njemačka ulazi u novu fazu migracione politike – onu u kojoj kontrola i povratak postaju važniji od politike otvorenih vrata, što bi moglo trajno promijeniti pristup migracijama u Evropi.

ISTOK