Dr Milan Blagojević: Naše neznanje
Za četvrtak 19. septembra ove godine zakazana je sjednica Ustavnog suda BiH, na kojoj će, između ostalog, predmet ocjene ustavnosti biti i Izborni zakon koji je u aprilu ove godine usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
Piše: Dr Milan Blagojević
Na osnovu dosadašnje prakse tog suda nema dileme da će biti udovoljeno jednom od dva zahtjeva koja su podnijeta protiv tog zakona.
Jedan od tih zahtjeva je onaj Denisa Zvizdića, koji traži ukidanje Izbornog zakona u cjelini, a drugi je zahtjev četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kojim se ne traži ukidanje cijelog Izbornog zakona, već samo određenih njegovih članova koji su taksativno navedeni u tom zahtjevu.
Ustavni sud BiH će o oba ta zahtjeva raspravljati i odlučivati jedinstveno, u predmetu pod brojem U-12/24, kako je najavljeno u dnevnom redu sjednice objavljenom na internet stranici tog suda.
Kako već rekoh, na osnovu dosadašnje prakse Ustavnog suda izvjesno je da Izborni zakon Republike Srpske neće proći test ustavnosudske kontrole.
Naime, u ranijim slučajevima, u kojima se postavljalo slično pravno pitanje kao i u sadašnjem slučaju, Ustavni sud BiH je prije svega primjenjivao član 3.3b) Ustava BiH, kojim je propisano da će se entiteti u potpunosti pridržavati kako tog ustava, tako i odluka institucija BiH, pri čemu je Ustavni sud u više ranijih slučajeva zauzeo stav da riječi „i odluka institucija BiH“ znače i bilo koji zakon koji usvoji Parlamentarna skupština BiH.
Ta skupština je još 2001. godine usvojila, glasovima i iz Republike Srpske, Izborni zakon BiH koji je i danas na snazi.
Tim zakonom je propisan postupak izbora za sve nivoe vlasti u BiH te je određeno da je Centralna izborna komisija BiH (CIK) jedino nadležna za sve izbore u BiH, što između ostalog uključuje: donošenje odluke o održavanju izbora, ovjeravanje političkih stranaka i drugih subjekata za učešće na svim izborima, štampanje, distribuciju i sigurnost svih glasačkih listića, utvrđivanje i potvrđivanje rezultata svih izbora za sve nivoe vlasti, itd.
Jednom riječju, Republika Srpska je te 2001. godine glasovima svojih poslanika i delegata u Parlamentu BiH prihvatila da izbori za sve nivoe vlasti u BiH budu propisani Izbornim zakonom BiH. Učinjeno je tako, iako pravno nije moralo.
Naime, Ustav BiH ne propisuje nadležnost Parlamentarne skupštine BiH da donese izborni zakon, a pogotovo ne izborni zakon kojim bi bili regulisani izbori za sve nivoe vlasti u BiH.
Ni Aneks 3 Dejtonskog sporazuma to ne propisuje. Jer, članom 5. tog aneksa jeste rečeno da se njegove ugovorne strane (Srpska, Federacija BiH i R BiH) slažu da stvore stalnu izbornu komisiju sa nadležnostima da sprovodi buduće izbore u BiH.
Međutim, nije tom niti bilo kojom drugom odredbom Aneksa 3 uopšte rečeno koje „buduće izbore“, to jest za koje nivoe vlasti, jer u članu 5. Aneksa 3 stoje riječi „buduće izbore u BiH“, a ne riječi „buduće izbore ZA SVE NIVOE VLASTI u BiH“.
Upravo zbog toga predstavnici Republike Srpske su te 2001. godine trebali insistirati i izboriti se da na nivou BiH bude donesen Izborni zakon BiH kojim bi bili propisani samo izbori za institucije na nivou BiH i da CIK bude nadležna samo za taj nivo izbora, a da izbori za sve ostale nivoe vlasti budu propisani entitetskim zakonima i da za njih budu nadležne entitetske izborne komisije.
Nažalost, oni koji su tada predstavljali Republiku Srpsku, a ima ih dosta i danas na političkoj sceni, nisu vodili računa o tome pa su umjesto toga prihvatili Izborni zakon BiH onakav kakav jeste.
Oni bi sada da Izbornim zakonom Republike Srpske urade ono što su trebali raditi prije više od 20 godina, ali sada je kasno za to. Zato ne mogu, a da se ne zapitam kako je Republika Srpska uspjela da uopšte opstane do sada, s obzirom na gluposti i neznanje onih koji su je vodili.
Sada će ova njihova naknadna „pamet“, tačnije rečeno njihova spoznaja koliko su bili namagarčeni prihvatajući da Izbornim zakonom BiH bude propisano i ono što nije moralo biti propisano, doživjeti fijasko u Ustavnom sudu BiH koji će, pozivanjem na već pomenuti član 3.3b kao i princip vladavine prava iz člana 1. Ustava BiH, da kasira njihovu nepromišljenost u vidu Izbornog zakona Republike Srpske.
Jedino ostaje da se vidi da li će cijeli taj zakon biti ukinut (što traži Denis Zvizdić) ili će biti ukinute samo pojedine njegove odredbe (kako traže četiri delegata u Domu naroda).
S obzirom na to da se Izbornim zakonom Republike Srpske sada hoće ono što je trebalo raditi prije dvije decenije, a što bi za posljedicu imalo radikalne izmjene cjelokupnog izbornog procesa u BiH i uzimanje velikog dijela nadležnosti CIK-a, skloniji sam tome da će iz tih razloga Ustavni sud BiH ukinuti u cijelosti Izborni zakon Republike Srpske.
Tome u prilog govori i činjenica da je privremenom mjerom Ustavni sud BiH obustavio od primjene taj zakon u cjelini, a ne samo pojedine njegove odredbe.
BN
