Dodikove odluke i referendumi

Dodikove odluke i referendumi

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 10. decembra pet zaključaka o prenosu nadležnosti s državnog nivoa. Tiču se Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tvrde da je riječ o „vraćanju“ nadležnosti. Da li je baš to…?

Međutim, kako podsjeća RSE, ovo nije prvi put u Republici Srpskoj da Dodikova vlast povlači takve poteze i na kraju odastaje.

JUNI 2009

VISOKI PREDSTAVNIK VALENTIN INZKO UKINUO ZAKLJUČKE NSRS-A

Bivši visoki predstavnik u BiH ukinuo je 2009. zaključke NSRS-a u vezi s prenosom nadležnosti.

Narodna skupština Republike Srpske 14. maja 2009., usvojila je informaciju i zaključke da je u 68 slučajeva došlo do prenosa ili preuzimanja nadležnosti s institucija entiteta na institucije BiH. Narodna skupština tada je konstatovala da je samo u tri slučaja dala saglasnost.

Skupština je usvojila zaključak da je prenos nadležnosti učinjen nametnutim odlukama. Ocijenila je potpuno neprihvatljivim dalji prenos nadležnosti na prisilan i nedemokratski način. Zatražila je da se za neustavno prenesene nadležnosti, pokrenu postupci izmjena i dopuna ranije donesenih zakona.

U zaključcima se govori o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Ovo tijelo je formirano 2004. na osnovu zakona koji je usvojio Parlament BiH.

Godine 2009. NSRS je ustvrdila da prilikom formiranja VSTS-a nisu sačuvani uticaji entiteta. Tada je usvojen i zaključak kojim se od visokog predstavnika traži da se odrekne korištenja bonskih ovlaštenja.

Zatraženo je i da se stave van snage odluke visokog predstavnika o smjenama većeg broja osoba. Sve ove zaključke Valentin Inzko proglasio je nevažećim.

APRIL 2011
ODUSTAJANJE OD REFERENDUMA O AUTORITETU DRŽAVNOG PRAVOSUDNOG SISTEMA

Dodik je nakon sastanka s visokom predstavnicom EU za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku Ketrin Ešton, u maju 2011. godine, odustao od referenduma.

Planirano je da se na prvom referendumu u RS građani izjasne o ovom pitanju: Podržavate li zakone koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, posebno zakone o sudu i tužilaštvu BiH?

Visoki predstavnik Valentin Incko dao je Miloradu Dodiku sedam dana da povuče odluku ili će u suprotnom iskoristiti bonske ovlasti, poništiti odluku i nametnuti sankcije zvaničnicima Republike Srpske. Iz Republike Srpske je tada zaprijećeno da će blokirati rad državnih institucija.

DECEMBAR 2016

USTAVNI SUD PROGLASIO NEUSTAVNOM ODLUKU REPUBLIKE SRPSKE O REFERENDUMU O DANU REPUBLIKE

Po zahtjevu Bakira Izetbegovića i drugih poslanika (bošnjačkih) u državnom i federalnom parlamentu, Ustavni Sud je donio presudu kojom se utvrđeno da Odluka o raspisivanju republičkog referenduma od 15. jula 2016. godine nije u saglasnosti s Ustavom BiH. U odluci Suda navedeno je i da se poništavaju rezultati referenduma održanog 25. septembra 2016. godine.

Na neustavnom referendumu u septembru 2016, više od 99 posto izašlih glasača, , na pitanje – “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?” odgovorilo je sa “Da”.

NOVEMBAR 2017

NARODNA SKUPŠTINA RS SUSPENDIRALA SVOJU ODLUKU O REFERENDUM O SUDU I TUŽILAŠTVU BIH.

Skupština RS usvojila je Odluku o stavljanju van snage Odluke o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH zbog nepostojanja općeg političkog konsenzusa za njegovo sprovođenje

Dvije godine ranije, tokom 2015., Skupština je usvojila Odluku da će referendum biti proveden u roku od 50 dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske. Odluka je podrazumijevala da građani odgovore na pitanje o tome da li bi Sud BiH trebao imati nadležnost nad građanima u Republici Srpskoj. Konkretno pitanje je ovako planirano: „Podržavate li neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnuti zakon o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i primjenu njihovih odluka na teritoriji Republike Srpske?”

U reakcijama na najave referenduma reagovali su i visoki predstavnik u BiH, Savjet za primjenu mira (PIC), ambasade EU i Sjedinjenih Američkih Država u sličnim reakcijama naveli da najavljeni referendum može predstavljati osnovno kršenje mirovnog sporazuma iz 2015.

Ni Dodik nije za referendum

MART 2019

USTAVNI SUD BIH PONOVO PROGLASIO NEUSTAVNIM DAN RS

Ustavni sud BiH ponovo proglasio neustavnim Dan RS

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Dana RS podnijelo je u januaru 2018. godine devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS.

FEBRUAR 2020

USTAVNI SUD BIH PROGLASIO NEUSTAVNIM ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU RS

Sedam delegata Vijeća naroda RS zatražilo je ocjenu ustavnosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS. Ustavni sud je odlučio da se poljoprivredno zemljište entiteta smatra imovinom BiH, suprotno od odluke Skupštine RS, krajem 2019. godine.

FEBRUAR 2020

SKUPŠTINA USVOJILA INFORMACIJU U VEZI S “ANTIDEJTONSKIM DJELOVANJEM USTAVNOG SUDA BIH”

Skupština usvojila Informaciju u vezi s “antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH” Ova informacija usvojena je nakon odluke Ustavnog suda o zemljištu. Poslanici nisu proveli usvojenu informaciju niti zaključke o obustavi rada predstavnika Republike Srpske u organima BiH.

Bojkot državnih institucija predstavnika RS počeo je u ljeto 2021., nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio izmjene i dopune Krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih zločina koji su dokazani na međunarodnom ili Sudu BiH.

MART 2021

SKUPŠTINA USVOJILA ZAKLJUČKE U VEZI S VISOKIM PREDSTAVNIKOM

U usvojenim zaključcima zadužuje se Vlada RS da formira međunarodni pravni tim s ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika. Ova entitetska institucija je ustvrdila da su kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat. Konstatovano je da prestaje potreba i za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.

Prema Ustavu BiH, o ukidanju institucije OHR-a u BiH odlučuje isključivo Upravni odbor Savjeta za primjenu mira.

Ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Dejtonskog sporazuma, ali i rezolucije Vijeća sigurnosti, odnosno međunarodnog prava i ne podliježu preispitivanju bosanskohercegovačkih vlasti, uključujući NRSR.

Vijeće sigurnosti UN-a je početkom novembra produžilo mandat misiji EUFOR-a, pa zaključak koji se odnosi na prestanak potreba za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, nije zaživio.

Infografika: Sve o misiji EUFOR-a

JULI 2021

SKUPŠTINA USVOJILA ZAKON O NEPRIMJENJIVANJU ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA O ZABRANI NEGIRANJA GENOCIDA

Iz Ureda visokog predstavnika više puta je ponovljeno da Krivični zakon BiH, kao i izmjene koje se odnose na zabranu negiranja genocida, ali i drugih zločina koji su dokazani na međunarodnom ili Sudu BiH, vrijedi na teritoriji cijele BiH.

OKTOBAR 2021

SKUPŠTINA USVOJILA ZAKON O LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM SREDSTVIMA KOJI PREDVIĐA OSNIVANJE AGENCIJE ZA LIJEKOVE RS

Ovaj zakon je predmet istrage državnog tužilaštva.

Ustavom je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo. Usvajanje entitetskog zakona o lijekovima osudile su i Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija (EU).

DECEMBAR 2021

SKUPŠTINA USVOJILA INFORMACIJU O PRIJENOSU NADLEŽNOSTI SA BIH NA NIVO RS

Usvojeni zaključci o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i sigurnosti još uvijek nisu propisi.

Skupština je Vladi RS naložila da kreira zakone kojima bi navedene oblasti bile u nadležnosti RS. Ustav BiH ne propisuje ovakvu mogućnost.

Iz Tužilaštva BiH su rekli da prate aktivnosti i dešavanja u okviru predmeta iz svoje nadležnosti, te poduzimaju mjere ako se ukaže potreba, prenosi RSE.

(BN)

CATEGORIES
Share This