Da nije bilo pljačke mogli smo imati nasip kao u Holandiji
“Koliko je novca generalno pokradeno, plus koliko je plaćeno penala zbog nepovučenih kreditnih sredstava, mogli smo imati nasipe kao u Holandiji, da svaku kišu dočekujemo potpuno bezbrižno”, navodi Petrović.
Nasip na rijeci Drini ni deset godina nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Semberiju nije izgrađen. U toku su radovi na prvoj fazi koja ne predstavlja ni desetinu od planirane dužine nasipa. Dok se odgovnost prebacuje sa jedne na drugu stranu, ostaje činjenica da su Semberci, u slučaju slične nepogode, potpuno nezaštićeni, te da bi ceh ponovo platio običan čovjek.
2014. godina: Podivljala Drina u Semberiji nosi sve pred sobom. Nasipa na Drini nema. 2024. godina: Suša je, opasnosti nema, ali nema ni nasipa… opet. Semberci, a mještani Janje prije svega, već više od 10 godina nijedno proljeće ni jesen ne dočekuju mirni. Izgradnja dugo očekivanog nasipa započeta je prije osam mjeseci u Janji ali…
“Ovaj zid koji je izgrađen će zaustaviti jedan dio vode koji će se vratiti u naselje i poplaviti ga. Samo ovom dionicom ništa nije rijeđeno. Jeste riješeno za jedan dio grada jer voda neće otići u grad nego u naselje Janja”, kaže Radoslav Borovčanin, predsjednik MZ Janja.
“Da bi zaštitili Janju bilo je potrebno krenuti od Johovca. Tu je planiran zemljani nasip u dužini od četiri ili pet kilometara na potezu od Brzave do Johovca. Kad će taj dio doći da se radi to ne znamo. U tom području Drina pravi problem, kad se razlije plavi dio vikendica i dio Janje”, dodaje Mujo Bogaljević, član Savjeta MZ Janja kod Bijeljine.
– Od 2014. do 2020. godine republičke i tadašnje gradske institucije su spavale jer nije postojao nijedan dokument koji se odnosi na izgradnju nasipa, kaže gradonačelnik Bijeljina Ljubiša Petrović.
Dodaje da je od momenta kad je postao gradonačelnik, gradska administracija uradila sve što je bilo do njih oko dozvola i eksproprijacije zemljišta.
“Zbog spavanja institucija, za tih šest godina podizani su krediti od evropskih i svjetskih organizacija, odnosno banaka koji su dugo stajali nepovučeni, a Srpska je plaćala penale na nepovučena kredita sredstva. Možda ih i dan danas plaća jer se informacije kriju kao zmija noge”, istakao je Petrović.
– Trenutno traju radovi na izgradnji prve dionice nasipa u dužini od 2,8 km od ušća rijeke Janje u Drinu do ustavne građevine u Janji, kaže Saša Mirić, visoki stručni saradnik za odnose sa javnošću u “Vodama Srpske”. Projektom je planirano da se gradi 30-ak kilometara nasipa, dodaje.
“Trenutno se tu gradi 2400 m zemljanog klasičnog nasipa i već je izgrađeno oko 400 m visokog parapetnog zida. To je ta dionica nasipa na najkritičnijem dijelu za izlivanje rijeke Drine i plavljenje Semberije. Očekujemo da će radovi biti gotovi do kraja godine, ako vremenski uslovi to dozvole”, objašnjava Mirić.
“Tom dinamikom izgradnje Drinskog nasipa Bijeljina će nasip i zaštitu od poplava dobiti za narednih 20-ak godina”, poručuje Petrović.
“Nasip je potrebno završiti jer je sramota da od 2014. godine nije urađen. To je sramota za Srpsku i za njeno rukovodstvo”, dodaje Borovčanin.
Gradonačelnik Bijeljine tvrdi da su prikupljena rekordna sredstva od vodnih naknada, prije svega u 2023. godini.
“Koliko je novca generalno pokradeno, plus koliko je plaćeno penala zbog nepovučenih kreditnih sredstava, mogli smo imati nasipe kao u Holandiji, da svaku kišu dočekujemo potpuno bezbrižno”, navodi Petrović.
Građani, kažu ne vjeruju da će ni radovi u prvoj fazi nasipa biti završeni na vrijeme, a ne smiju, kako ističu, ni da razmišljaju kad će biti izgrađen kompletan nasip. Kada će biti potpuno zašićeni od poplava očigledno niko ne zna. Dok se to ne desi, prepušteni su sami sebi i ostaje im da se, kako kažu, mole da se katastrofa iz 2014. godine nikad više ne ponovi.
(BN) Foto: BN
