Suočavanje s “kompleksom prošlosti”, može biti, u najmanju ruku, kompleksno. Dodik bi, kako je najavio, da se istraži gdje američki novac plasiran od 1995. godine do danas, zaboravljajući, izgleda, da na isti taj novac, onomad i nije bio tako “gadljiv”.
-U BiH se novcem kupuju politički stavovi, a USAID je potrošio 402 miliona dolara za četiri godine mandata američkog ambasadora Majkla Marfija, pri čemu je velika većina novca završila u FBiH, ali dio i u Republici Srpskoj, i to u određenim medijima. Tražiću da se istraži sve od 1995. godine do danas, s posebnim akcentom na ovo zadnje vrijeme, kako bi se vidjelo gdje je plasirano tih 402 miliona dolara – rekao je on.
Da li je Dodik zaboravio da su s USAID uspješno sarađivali, potpisivali ugovore i dobijali novac, načelnici i gradonačelnici iz redova SNSD, ministri, sudije, tužioci, direktori…?
Da li mu je poznat podatak da je, od kraja rata do danas, prema informacijama USAID u BiH, u različite projekte u Republici Srpskoj, američka vlada uložila 620 miliona dolara?
Sjeća li se Dodik da je prisustvovao otvaranju zgrade za izbjegle i raseljene osobe u Banjaluci, koju je, između ostalih, finansirao i USAID?
Ili možda svojih, ne tako davnih hvalospjeva, koje je iznosio na račun ove organizacije?
– USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac za podršku i u Republici Srpskoj. Mi smo zahvalni i ja sam svoju zahvalnost iznio na tu temu. Zahvalni smo za pomoć koja je do sada bila pružena i veoma mi je drago da sam mogao da primjetim da se u planovima gospođe Pauer ne pravi razlika između Republike Srpske i Federacije i da će ona nastaviti da podržava projekte u Republici Srpskoj, što je danas bilo važno da taj dio sastanka vezano za USAID ocijenimo pozitivnim – govorio je Dodik nakon sastanka sa Samantom Pauer, šeficom USAID.
U istom tonu, govorili su i njegovi najbliži saradnici.
Sjetimo se da je sadašnji srpski član Predsjedništva, a tadašnja predsjednica Srpske Željka Cvijanović, nakon sastanka sa tadašnjom novoimenovanom direktorkom USAID za BiH Nensi Eslik, saradnju institucija Republike Srpske i USAID ocijenila kao veoma produktivnu, posebno kada je riječ o grantovima koji su prilagođeni stvarnim potrebama tržišta i privrede.
Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, takođe nije bio “gadljiv” na novac koje su republičke institucije dobijale od USAID.
– Ovom prilikom dosadašnja saradnja je ocijenjena korisnom i uspješnom, te je iskazana obostrana spremnost da se na partnerskom odnosu nastavi i u budućem periodu. Projekti na kojima se do sada sarađivalo dali su podršku razvoju turizma, poljoprivrede, energetske efikasnosti, finansijske stabilnosti, te zaštiti životne sredine – navodilo se u saopštenju za javnost iz Viškovićevog kabineta nakon sastanka koji je u avgustu 2019. godine, takođe imao sa Nensi Eslik.
Prije samo nekoliko mjeseci, odnosno, u novembru prošle godine, zamjenik ministra odbrane BiH i član Glavnog odbora SNSD Aleksandar Goganović, posjetio je USAID u Vašingtonu i razgovarao sa vršiocem dužnosti zamjenika direktora, Džejmsom M. Houpom.
-USAID je finansirao razne projekte za mlade, ekonomsko osnaživanje žena, ali je isto tako implementirao projekte vezane za mondernizaciju lokalnih administracija, školstva i zdravstvenog sistema – naglasio je Goganović tokom sastanka.
Predstavnici USAID, u godinama koje su iza nas, bili su rado prihvaćeni gosti u zgradi Vlade Srpske.
USAID je, tako, primjera radi, pomogao Ministarstvu trgovine i turizma prilikom kreiranja i usvajanja Strategije razvoja turizma Republike Srpske 2021 – 2027 godina i donošenja Akcionog plana provođenja Strategije.
I sve ovo je tek mali dio “istrage”, koju smo mi odlučili spovesti.
Agencije
