Ćuzulan: PARCO je lider transparentnosti u BiH

Doc. dr Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave BiH odgovarao je za Fokus na pitanja o važnosti transparentnosti insitucija javne uprave, najnovijem istraživanju koje je provela Kancelarija koordinatora za RJU (PARCO), kao i ulozi PARCO kao lidera u BiH u promovisanju ove reformske mjere koja predviđa otvoren i javan rad javne uprave.

Zašto je važna otvorenost i transparentnost uprave?

Transparentnost je ključna pretpostavka za otvorenost, a otvorena je ona uprava koja je istovremeno i sposobna i spremna da pruži informacije građanima, ona koja vidljivošću svog rada omogućava građanima da o njenom djelovanju stvore vlastito mišljenje, aktivno učestvuju u procesima donošenja odluka i oblikovanju politika.  Jedan od načina dostizanja transparenstnosti rada javne uprave je proaktivno objavljivanje informacija na web prezentacijama institucija. Što je više strukturirnih , upotrebljivih i lako dostupnih informacija na web prezentacijama institucija, to je manji prostor za odsustvo povjerenja u rad institucija.

Institucija na čijem ste čelu i ove godine provela je istraživanja o transparentnosti javih organa. Kakvi su rezultati istraživanja i koliko institucija učestvuje u istraživanju?

Dozvolite mi samo da podsjetim da je Savjet ministara BiH, a na inicijativu Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave, još 2018. godine usvojilo Politiku i Standarde proaktivne transparentnosti koji obuhvataju 38 vrsta informacija koje institucije trebaju proaktivno objavljivati na svojim web stranicama. Radi se o finansijskim informacijama, informacijama o javnim nabavkama,  javnim konsultacijama, strateški dokumenti,  sloboda pristupa informacijama te operativne i organizacione informacije.  Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave zadužena da provodi istraživanja na godišnjem nivou i o tome obaviještava Savjet ministara BiH.  Za potrebe istraživanja, Agencija za statistiku BiH pomogla nam je razviti online sistem za mjerenje transparentnosti institucija, te da su institucije u proteklom period bile dužne imenovati kontakt osobe koje će popunjavati online upitnik. U bazi je 80 državnih institucija. Ove godine u istraživanju je učestvovalo je 65 institucija I prosječna ispunjenost standarda proaktivne transparentnosti iznosi 72,27 posto. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je mali napredak  , nešto više od 4 posto.

Zašto u istraživanju nisu učestvovale sve institucije?

Savjet ministara BiH zaključkom od oktobra prošle godine zadužilo je sve institucije Bosne i Hercegovine da učestvuju u istraživanju i da provedu standarde.   Ne znam razloge zašto se pojedine institucije nisu uključile u popunu uputnika. Npr. Pravobranilaštvo BiH, koje je dvije godine (2020. I 2021.) učestvovalo u istraživanju, obavijestilo nas je da ova institucija “nije upravni organ te da, kao institucija koja vrši sudsku i pravosudnu djelatnost, ne podliježu normama predviđenim našim aktivnostima”.  S druge strane, pravosudne institucije poput Tužilaštva BiH, Suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Ustavnog suda BiH unapređuju svoju transparentnost i otvorenost prema građanima tako da su u ranijim periodima imenovale kontakt osobe koje učestvuju u našem istraživanju.

Nezavisnost i samostalnost institucija ne bi smjele biti razlog zašto bi javnost bila uskraćena za objavu informacija koje nisu zakonom zaštićene.

Postoje li institucije koje nikada nisu učestvovale u istraživanju. Koje su to institucije?

Radi se malom broju institucija: Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi – BHANSA, Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH, Ured za reviziju institucija BiH.

Da li ima napretka u objavi podataka u odnosu na neke ranije periode?

 Napretka ima, možda on nije toliko vidljiv javnosti ali mi  vidimo da se u institucijama mijenja svijest o potrebi za otvorenijom i pristupačnijom javnom upravom. Nekad su plate zaposlenih bile nešto što je stvaralo otpor za objavljivanje ali danas imamo 24 institucije koje su objavile ove podatke.  Šest institucija BiH objavilo je sve standarde proaktivne transparentnosti. Pored Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave, Direkcije za evropske integracije, Agencije za statistiku BiH I Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, tu su i Agencija za ravnopravnost polova BiH i Agencija za policijsku podršku BiH.

Koje informacije se najmanje objavljuju i šta nam to govori?  Konkretno koje institucije kriju te podatke?

 Finansijska transparentnost i dalje predstavlja izazov jer institucije neredovno objavljuju godišnje finansijske planove, tj. budžete (Izvod iz budžeta institucija BiH,  budžet u formatu zahtjeva za dodjelu budžetskih sredstava institucije, analitički budžet I sl).  Međutim, u odnosu na istraživanja ranijih godina povećao se broj institucija koje objavljuju podatke o ukupnim izdavanjima za imenovana lica, rukovodeće državne službenike, državne službenike i zasposlenike prema pozicijama. Iako institucije navode da su objavile ove informacije uvidom u sistem evidentno je da su podaci nekih od njih zastarjeli (npr. za 2021. godinu ili da su ukupna primanja zaposlenih data bez minulog rada i sa nultim platnim razredom).  Mi ne provjeravamo tačnost datih podataka, a odgovornost za iste snose kontakt osobe iz institucija BiH. Još uvijek 27 institucija nema javno dostupne pravilnike o unutrašnjoj organiziji I sistematizaciji radnih mjesta, a neke od njih čak ni organigram.

Šta je drugim nivoima vlasti? Imaju li i oni obavezu objave ovih 38 vrsta informacija?

 Rad javne uprave je javan i ako to znamo, onda svi imaju obavezu objavljivati podatke od javnog interesa. U praksi to i nije tako. Standarde proaktivne transparentnosti nisu usvojili niži nivoi vlasti mada je civilno društvo provodilo zagovaračke aktivnosti da standardi postanu obaveza. I Strateški okvir za reformu javne uprave  koji su usvojile vlade u BiH i Savjet ministara BiH u oblasti odgovornosti targetira pitanje povećanja dostupnosti informacija kojima raspolaže javna uprava. Cilj reforme javne uprave koju BiH provodi je kreiranje  učinkovite, troškovno efikasne i transparentne javne uprave u skladu s principima evropskog administrativnog prostora i fundamentalnim elementima dobre uprave.

Zašto je važno da podaci koje uprava čuva budu u otvorenim formatima? Šta to znači za građane, biznis i akademsku zajednicu? 

Javne institucije prikupljaju i proizvode mnoštvo podataka u cilju obavljanja sopstvenih zadataka. Da bi potencijal javnih podataka bio u potpunosti iskorišten, nije dovoljno samo da podaci budu javno objavljeni, važno je takođe da budu objavljeni u formatu koji omogućava njihovu obradu i daljnje korištenje. Otvoreni podaci po samoj definiciji označavaju one koje bilo ko može slobodno koristiti, upotrijebiti za ponovno korištenje i ponovno distribuirati, uz uslov da se navede izvor podataka i omogući dijeljenje pod sličnim uslovima. Njihova je bitna osobina da ne sadrže lične podatke niti druge zakonom zaštićene podatke. Primjeri skupova otvorenih podataka su: geolokacijski podaci, statistički podaci, javni registri, meteorološki podaci, podaci iz područja životne sredine. Mnoge aplikacije koje danas koristimo preko mobilnih uređaja nastale su zahvaljujući dostupnosti podataka u otvorenim formatima. Prijedor je prva lokalna zajednica koja je otvorila svoje podatke na www.opendataprijedor.ba, a radi se o 174 skupa podataka iz različitih oblasti.

Postoje brojni argumenti koji opravdavaju koncept otvaranja javnih podataka: argumenti koji se odnose na transparentnost i dostupnost informacija, argumenti koji govore da otvoreni javni podaci mogu omogućiti građanima veću kontrolu nad reformama u javnom sektoru, argumenti vezani za ekonomske prednosti. Evropski portal podataka u studiji iz 2020. godine o ekonomskoj vrijednosti otvorenih podataka navodi da se veličina tržišta otvorenih podataka procjenjuje na 184 milijarde evra, a predviđa se da će u 2025. dostićii vrijednost između 199,51 i 334,21 milijarde evra.

Između BiH i Evropske komisije nedavno je održan sastanak Specijalne PAR Grupe za reformu javne uprave.  Vjerujem da je Evropska komisija upoznata sa novim zakonom o slobodi pristupa informacijama BiH koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH prošli mjesec. Da li je po ocijeni EK dobar ovaj zakonodavni okvir ili BiH nešto u ovom segmentu opet mora mijenjati?   

Jedna od preporuka Evropska komisije za BiH iz 2021. godine bila je da treba poboljšati zakonske odredbe o pristupu informacijama a što, između ostalog, uključuje i razradu opsežnog kataloga informacija koje će biti objavljene na internet stranicama javnih institucija i osigurati punu provođenje i redovno i efikasno praćenje ovih zakona.   U svom izvještaju za 2022. godinu Evropska komisija je navela da su propisi o pravu na pristup informacijama fragmentirani i nisu u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima.  Na zadnjem zasjedanju Specijalne grupe za reformu javne uprave Evropska komisija je informisana da je Savjet ministara BiH utvrdilo novi zakon, da su preuzete odrede Direktive (EU) 2019/1024 Evropskog parlamenta i Savjeta iz 2019. godine о otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi podataka javnog sektora. Novina u predloženom zakonu je elektronsko podnošenje zahtjeva i uvođenje potpuno novog modela proaktivne objave određenih informacija važnih za rad, organizaciju, odlučivanje i finansiranje institucija BiH. Prijedlog zakona tek će se naći u parlamentarnoj proceduri i tada ćemo vidjeti kakav će sadržaj zakona na kraju biti obzirom na činjenicu da su nacrtom zakona bili nezadovoljni predstavnici Institucije Ombudsmana, kao i civilno društvo i medijska zajednica.

Fokus