Ovo je, između ostalog, navedeno u 33. Izvještaju Vlade Republike Srpske, upućenom Savjetu bezbjednosti UN, koji će, 6. maja, održati redovnu polugodišnju debatu o stanju u BiH.
Iz Vlade Srpske podsjećaju da Ustav BiH sadrži jedinstvenu odredbu, zamišljenu kao prelaznu mjeru u trajanju od pet godina, kojom se tri od ukupno devet mjesta u Ustavnom sudu BiH, rezervišu za strane sudije. Te strane sudije, dodaju, imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, bez obaveze pribavljanja odobrenja bilo koje institucije BiH.
-Glavni razlog za privremeno rezervisanje mjesta u Ustavnom sudu BiH za strane sudije bio je da se Sudu obezbijede tri neutralna člana koja bi bila izvan nacionalnih politika u BiH. Međutim, u praksi, trojica stranih sudija formiraju blok sa dvojicom bošnjačkih sudija i često preglasavaju većinu koju čine sudije državljani BiH. Ustav predviđa zamjenu stranih sudija državljanima BiH usvajanjem zakona, ali bošnjačke političke stranke, svjesne da su strane sudije njihovi pouzdani saveznici, blokiraju sve takve inicijative. EU je zamjenu stranih sudija navela kao jedan od ključnih prioriteta za evropske integracije BiH, ali bošnjačke stranke odbijaju čak i da razmotre ovu reformu – navedeno je, između ostalog, u Izvještaju Vlade Srpske.
Strane sudije
Strane sudije, naglašava se, umjesto da donose samostalan sud, pokazuju potpunu potčinjenost OHR.
-Jedan bivši strani sudija Ustavnog suda čak je i priznao da postoji „prećutan dogovor između Suda i visokog predstavnika da Sud uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona”. OHR je obezbijedio podaništvo Ustavnog suda BiH na nekoliko načina. Na primjer, jednom je jednostrano izbacio iz Suda dvojicu imenovanih sudija iz Republike Srpske, poslavši tako jezivu poruku drugim sudijama. Međutim, najotvorenije uplitanje u rad Ustavnog suda BiH bila je njegova odluka iz 2006. godine, koja je i dalje na snazi, a kojom je poništio jednu odluku Suda i zabranio sve postupke pred Ustavnim i bilo kojim drugimsudom kojima se „na bilo koji način dovodi u pitanje jedna ili više odluka visokog predstavnika”. Sud je krotko prihvatio OHR protivpravnu odluku bez žalbe, čime je pristao na dominaciju visokog predstavnika i očigledno neustavan status OHR, kao krajnjeg tumača Ustava BiH – ističu u Vladi Republike Srpske.
Navode i da sudijska većina Ustavnog Suda BiH, već duže vrijeme, tekst Ustava podređuje centralizaciji BiH kao političkom cilju.
-Ustavni sud je dodatno urušio vladavinu prava i sopstveni legitimitet kršenjem odredbi Ustava BiH koje se odnose na sam Ustavni sud. Ustavom je propisano da se prije imenovanja stranih sudija moraju obaviti konsultacije sa Predsjedništvom BiH, ali takvih konsultacija nije bilo u slučaju trojice stranih sudija koji trenutno obavljaju tu dužnost – navode u Vladi Srpske, ističući i da trenutni sastav Ustavnog suda, koji sada ima samo sedam sudija, predstavlja povredu izričite ustavne odredbe kojom je propisano da Sud „ima devet članova”, pri čemu ta odredba ne predviđa bilo kakve izuzetke.
– Sve odluke donesene bez ispunjenja ustavne obaveze da Sud ima devet sudija ništavne su i pravno neobavezujuće. Ustavni sud dozvoljava i da u donošenju odluka učestvuje sudija kojem je mandat istekao. Ustav predviđa da sudije Ustavnog suda ostaju „u službi do dobi od 70 godina, osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija tog suda”. Ustav ne dopušta nikakve izuzetke od izričite odredbe da mandat sudije Ustavnog suda prestaje kada sudija navrši 70 godina života. Uprkos ovoj jasnoj ustavnoj odredbi, većina u Ustavnom sudu je prošle godine usvojila izmjenu Poslovnika Suda kojom se sudijama omogućava da ostanu na funkciji i nakon navršene 70. godine života, čime se otvoreno krši izričit tekst Ustava – navode u Vladi Srpske.
Kršenje Ustava BiH
Podsjećaju da je Seada Palavrić, koja je bila sudija Ustavnog suda, navršila 70 godina, čime je, u skladu sa Ustavom BiH, njen mandat sudije prestao.
– Ipak, od dana kada je navršila 70 godina, Seada Palavrić – koja je, prema odredbama Ustava, sada običan građanin – nastavlja da učestvuje u donošenju odluka Ustavnog suda, postupajući kao da je i dalje sudija. Nijedan član Suda nije istakao prigovor zbog ovog očiglednog kršenja Ustava, čime je nastavljena praksa Ustavnog suda da ignoriše narušavanje jasnih ustavnih odredbi. Ako BiH želi da uspije, svi ključni akteri moraju poštovati sam tekst Ustava BiH, uključujući njegove zahtjeve u vezi sa demokratskim donošenjem zakona, kao i federalnu i konsocijativnu strukturu države. To se naročito odnosi na sud kom je povjerena obaveza da te odredbe štiti – navedeno je, između ostalog, u Izvještaju Vlade Republike Srpske.
Srpskainfo
