Četiri šumska gazdinstva pred zabranom rada

Šumska gazdinstva „Zelengora“ Kalinovik, „Treskavica“ Trnovo, „Doboj“ iz Doboja i „Majevica“ iz Lopara nemaju važeće šumsko-privredne osnove zbog čega im prijeti zabrana redovne sječe ili praktično zabrana rada, otkriva CAPITAL.

Ova četiri šumska gazdinstva od početka godine rade bez šumsko-privrednih osnova (ŠPO) kao najvažnijeg planskog dokumenta bez koga praktično ne bi smjeli da izvode nikakve radove na području gazdinstva.

Uprkos tome, u ovim gazdinstvima izvode radove na osnovu privremenog sjekoreda za koji su dobili saglasnost uprave „Šuma Srpske“, ali iz republičke šumarske inspekcije kažu za CAPITAL da se u gazdinstvima koja nemaju važeću šumsko-privrednu osnovu izriče mjera zabrane redovne sječe.

Direktor ŠG „Treskavica“ Trnovo Miroslav Bjelica potvrdio je za CAPITAL da ovo gazdinstvo nema usvojenu ŠPO i da trenutno radi po privremenom sjekoredu.

„Mi imamo informaciju da je naša ŠPO gotova i da bi vrlo brzo trebala da bude usvojena, a do tada radimo po privremenom sjekoredu“, kaže kratko Bjelica.

I direktor ŠG „Doboj“ Dragan Banjac kratko je potvrdio za naš portal da je desetogodišnja ŠPO za ovo gazdinstvo istekla prošle godine i da rade po privremenom sjekoredu, dok direktori ŠG „Majevica“ Lopare Milan Todorović i „Zelengora“ Kalinovik Branka Bozalo koji su nedavno imenovani na te funkcije nisu odgovarali na naše pozive.

Iz Inspektorata RS odgovorili su da republička šumarska inspekcija u januaru ove godine nije vršila kontrole u šumskim gazdinstvima „Zelengora“, „Treskavica“, „Doboj“ i „Majevica“, te da bez izvršene kontrole ne mogu tvrditi da li je za ta gazdinstva usvojena nova šumskoprivredna osnova.

Prema njihovim riječima, praksa republičke šumarske inspekcije je da se u zimskom periodu početkom godine, kada radovi u šumarstvu miruju, veća pažnja posveti sektoru lovstva, kako bi se sa poboljšanjem vremenskih prilika i uspostavljanjem uslova na terenu, kadrovski resursi mogli usmjeriti na terenski rad direktno u šumskim gazdinstvima.

S tim u vezi, navode dalje iz Inspektorata RS, u narednom periodu je planirana kontrola donošenja godišnjeg plana gazdovanja šumama, kao i provođenja mjera zaštite šuma od požara, a u okviru kojih će biti utvrđeno i da li šumska gazdinstva imaju važeće šumskoprivredne osnove.

“U slučaju da se utvrdi da šumsko gazdinstvo ne posjeduje važeću šumskoprivrednu osnovu, inspektor izriče mjeru zabrane redovne sječe koja ostaje na snazi do otklanjanja utvrđenih propusta“, kaže se u odgovoru na pitanja CAPITAL-a.

Iz Inspektorata dalje preciziraju da je u skladu sa zakonom o šumama, javno preduzeće šumarstva „Šume RS“, odnosno Istraživačko-razvojni i projektni centar Banjaluka kao njen organizacioni dio dužan izrađivati šumsko-privredne osnove za šume.

„Prijedlog šumsko-privredne osnove se u propisanoj proceduri upućuju resornom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koje ga dostavlja na mišljenje opštini za čiju teritoriju se radi ŠPO. Ukoliko je dobijeno pozitivno mišljenje Komisije za recenziju ŠPO, ministarstvo donosi rješenje o davanju saglasnosti na osnovu“, objašnjavaju iz Inspektorata.

Naš sagovornik odlično upućen u stanje u šumarstvu kaže da šumska gazdinstva ne bi smjela ništa da rade bez usvojene ŠPO i objašnjava da je to kao da neko gradi kuću bez građevinske dozvole i mimo regulacionog plana.

„Zamislite da imate automobil u odličnom stanju kome ništa ne fali i koji bi bez problema mogao u saobraćaj, ali nije registrovan. Vi možete voziti dok vas ne uhvati policija ili dok ne napravite saobraćajnu nesreću. Tako je isto i sa gazdinstvima. U njima se može raditi dok ne dođe šumarska inspekcija koja na uvid prvo traži ŠPO. Ako to nemate, oni su po zakonu obavezni da vam zabrane sječu“, objašnjava naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

Za razliku od Inspektorata RS koji nam je u najkraćem roku poslao odgovore iz „Šuma Srpske“ juče nisu odgovorili na naša pitanja ko je odgovoran za to što četiri gazdinstva nemaju važeće šumsko-privredne osnove, kao ni na pitanja po kojim planskim dokumentima trenutno rade za gazdinstva i ko će biti odgovoran ako se desi neka nesreća prilikom izvođenja radova u gazdinstvu koje posluje bez ŠPO.

(Capital)  Foto:Pixabay