Apel: Zaustavite ilegalno vađenje šljunka iz rijeka
“Naše rijeke nisu krive, a šljunak je javno dobro”, poruka je konferencije organizovane u Bijeljini povodom predstavljanja rezultata četvorogodišnjeg rada organizacija civilnog društva. Promjena politike upravljanja vodom, način je da se stane u kraj krađi šljunka i štetnim posljedicama takve eksploatacije.
Nelegalna eksploatacija šljunka, devastacija zemljišta, razorne posljedice, slika su slivova rijeka Bosne i Drine, koji su bili predmet četvorogodišnje analize organzacija civilnog društva i aktivista.
“Najveći problem je način dodjele lokaliteta za eksploataciju šljunka. Poznato je da od 2017. godine u Republici Srpskoj kao ni u FBiH nema koncesija za eksploataciju šljunka, već se isključivo rade radovi na vađenju riječnog materijala iz korita rijeka radi produbljivannja korita rijeka i povećanja proticajnog profila da se ne bi dešavale poplave”, kaže Ljubinko Đurić, projekt menadžer Centra civilnih inicijativa.
– Pored toga, sporna je i transparentnost, kaže Đurić i dodaje da postoje brojne zloupotrebe. U Republici Srpskoj je trenutno, kaže, 39 lokaliteta na kojima se vadi šljunak, a prema njihovim informacija isto toliko ima i nelegalnih.
“Trenutno imamo u Doboju osam podignutih i potvrđenih optužnica kad je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka i oni su uglavnom unazad deset godina u ladicama. Takva situacija sa manjim vremenskim rokom je u Bijeljini gdje su trenutno četiri podignute i potvrđene optužnice, imamo još četiri predmeta u radu. Veoma sporo ili nikako se ne provodi proces kažnjavanja onih koji izvode nelegalnu eksploataciju šljunka”, kaže Đurić.
Kako bi se zaustavila krađa šljunka, dizanje poljoprivrednog ili šumskog zemljišta u blizini riječnih korita, potrebno je uputiti inicijativu nadležnom ministarstvu za promijenu politike upravljanja vodom, smatra Snežana Jagodić Vujić ispred Ekološkog udruženja „Eko put”. Ima i prijedlog:
“Imamo jedan odličan prijedlog po uzoru na Vode Hrvatske. To bi značilo da šljunak može da se vadi samo na obali gdje ga Drina nanosi, a sve ostalo je ilegalno”.
Nažalost, stanje na terenu ni blizu ovog prijedloga.
“Nažalost bahatost je na djelu i otimanje od svih građana Bijeljine onog što svima nama pripada, jer šljunak je javno dobro svih nas koji živimo ovdje, to nije vlasništvo pojedinaca”, kaže Snežana Jagodić Vujić.
Ona ukazuje da o posljedicama niko ne razmišlja. Sutra kad budu krenule kiše, kad Drina nadođe, kaže, kroz 15 minuta imaćemo vodu u Bijeljini.
(BN) Foto: BN
