21. vijek, a polovina djece funkcionalno nepismena: BiH godinama ignoriše obrazovnu krizu zbog politike
Fondacija “Olimpijada znanja” oglasila se javnosti saopštenjem u kojem apeluje na Predsjedništvo BiH da hitno usvoji Odluku o učešću Bosne i Hercegovine u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA), kao i Odluku o pristupanju Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti (PIRLS).
Kako poručuju iz Fondacije, za ovu godinu je već kasno, ali ističu važnost da se barem do 2026. godine BiH uključi u ove međunarodne programe provjere znanja.
– Našim učenicima, ali i nastavnicima te cjelokupnom obrazovnom sistemu nanosi se ogromna i nenadoknadiva šteta jer su nepravedno isključeni iz ovih važnih globalnih obrazovnih procesa – navedeno je u saopštenju. Ova poruka je usvojena na drugoj redovnoj sjednici Savjeta nevladine i neprofitne Fondacije “Olimpijada znanja”, koja je održana u Sarajevu.
Jedan od operativnih ciljeva Fondacije jeste javno zagovaranje uključenja BiH u PISA istraživanje, kao i praćenje rezultata učenika na ovim testovima kako bi se stekao objektivan uvid u njihove sposobnosti u čitanju, matematici i nauci. Također se želi pratiti pozicija Bosne i Hercegovine na globalnoj obrazovnoj ljestvici, koja uključuje kriterije poput kvaliteta nastave, pristupa obrazovanju i uspjeha učenika, te omogućava cjelovit pregled učinkovitosti obrazovnog sistema.
Međutim, Bosna i Hercegovina ne učestvuje godinama u PISA istraživanju koje provodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj država (OECD), jer nije postignut politički dogovor.
U julu 2020. godine, tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uložio je veto na odluku o učešću u istraživanju, ocijenivši da je „veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske“. Nakon toga, Narodna skupština RS usvojila je zaključak da se u ovom pitanju mora poštovati stav entitetskih vlasti.
Republika Srpska je zahtijevala da u sljedećem krugu PISA testiranja bude posebno izlistana Republika Srpska na globalnoj rang-listi, tvrdeći da su sličan tretman imali Baku, Farska Ostrva i Hong Kong. Kao razlog su naveli da bi takav pristup omogućio reprezentativniji uvid u stanje obrazovanja u RS.
Zbog nemogućnosti dogovora političkih aktera, ne postoje podaci o kvaliteti obrazovanja djece u BiH. Drugim riječima, ne učestvujemo, ali ni ne znamo koliko ne znamo.
Za razliku od BiH, Hrvatska i Srbija su 2022 godine zabilježile napredak u odnosu na rezultate. Hrvatska je, prema dostupnim podacima, ostvarila najbolje rezultate otkako učestvuje u PISA istraživanju. Najbolje su se plasirali Singapur, Kina, Hong Kong i Makao, dok je među evropskim državama najuspješnija bila Estonija.
Podsjećamo, Bosna i Hercegovina je 2018. godine učestvovala u PISA istraživanju. Tada je testirano 6.480 učenika iz 213 osnovnih i srednjih škola, a fokus je bio na čitalačkoj pismenosti. Rezultati su pokazali da svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH ne može da funkcioniše ni u školskom sistemu, ni u privatnom životu, niti u nastavku obrazovanja. Samo su Sjeverna Makedonija i Kosovo u regiji imale slabije rezultate.
Bivša izvršna direktorica Centra za obrazovne inicijative Step by Step, Radmila Rangelov Jusović, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa pojasnila je prije nekoliko godina šta zapravo znači biti funkcionalno (ne)pismen:
“Danas sve više govorimo o funkcionalnoj pismenosti, odnosno sposobnosti da jezik i različite forme izražavanja i komuniciranja – koje nisu uvijek ni pisane – koristimo smisleno. I ne samo smisleno, već da razumijemo šta je pročitano, da imamo stav o pročitanom, i da smo u stanju da proizvedemo vlastiti tekst koji nosi sadržaj i smisao” istakla je Jusović.
Funkcionalna nepismenost, zaključuje ona, znači da obrazovni sistem ne pruža znanja i vještine koje su potrebne za svakodnevni život i rad.
PISA testiranje je predstavljalo ključnu priliku da se utvrdi da li se funkcionalna pismenost učenika popravila ili dodatno pogoršala — odnosno, da li se sistem obrazovanja u BiH kreće naprijed ili tone još dublje. Ali dok god političari ne odluče, nećemo znati dimenzije potonuća.
BUKA
