Da li su u pravu i kada kažu da oni, koji predlažu smanjenje PDV, predlažu nestabilnost budžeta entiteta i svih davanja?
Da li oni, zapravo, misle na stabilnost Srpske, dok se ovi drugi, kako kažu, bave populizmom?
Prema njihovoj računici, ukidanje akciza ili smanjenje PDV je privremena mjera, povećanje primanja – sistemska. I zato bi, kažu, radili na ovom drugom.
U opoziciji, s druge, kažu da SNSD zapravo igra predizbornu igru preko leđa građana – da neće da smanje akcize, jer neće da se odreknu prihoda. Jer, izborna je godina, valja, kažu, kupiti glasove. Da li su, ipak, oni u pravu?
Kako god da se okrene, realnost na terenu je neumoljiva – svaki novi skok cijena dodatno crpi ionako iscrpljene kućne budžete. Za građane je, zato, pitanje jednostavno: hoće li iko konačno donijeti odluku koja će im olakšati život?
Ekonomista Zoran Pavlović, kaže da u SNSD, u ovom slučaju, nisu u pravu. Podizanje plate kao odgovor na inflaciju je, prema njegovim riječima, silovanje privrede koja je, kako ocjenjuje, već u ozbiljnim problemima.
– Porast cijena svih roba, koji će nastupiti, doprinijeće rastu PDV u ukupnom iznosu. Ukidanje akcize od 30-40 pfeniga ništa neće umanjiti prilive Uprave za indirektno oporezivanje. Kompenzacija će biti apsolutno prisutna u slučaju privremenom nenaplaćivanja akciza rastom PDV na gorivu, ali i na svim ostalim robama koje će zbog toga da poskupe. Šta će se desiti sada? Biće još veći PDV, pašće kupovna moć građana, pa će po tom osnovu možda da se desi gora varijanta nego da su pristali na tu varijantu da se ukine privremeno akciza na gorivo – tvrdi Pavlović.
Pavlović kaže da, ako neki građani stežu kaiš da bi preživjeli, država mora da učini isto.
– Mi smo danas u situaciji da imamo više penzionera nego zaposlenih radnika, uključujući i ove u javnom sektoru. Da li je to nekome jasno u Vladi Srpske – upitao je Pavlović.
Privremeni šok
Ekonomista Predrag Mlinarević, za Srpskainfo kaže da set mjera, koje u ovom trenutku mogu da se primjene, kako bi se ublažio šok za rast cijena sirove nafte, a kasnije i naftnih derivata, može da se podijeli u neke dvije grupe. U ovom trenutku, smatra, trebalo bi da se donose odluka o smanjenu akciza.
-Prva je ona koja treba da spriječi inflatorni udar u mjeri u koju bi se on mogao obuzdati, a koja bi zbog privremenosti tog šoka podrazumijevala i privremeno ukidanje ili smanjenje akciza sve sa željom da se spriječi prelijevanje rasta cijene energenata na rast cijene ostalih životnih namirnica koji najviše pogađaju obične građane, uz kombinaciju kontrolnih mjera kako bi se spriječila zloupotreba u kontekstu marži i mogućnost ostvarivanja ekstraprofita. Što se tiče PDV, njegovo smanjivanje u ovom trenutku nije primjereno, jer je reč o mjeri koja bi trebalo da bude razmatrana u kontekstu nekih dubljih razloga – smatra on.
Ovo je, naglašava, ipak privremeni šok i promjena stope PDV bi, prema njegovim riječima, bila problematična, jer je to najizdašniji izvor prihoda kojim se obezbeđuje punjenje budžeta.
– Njegovo eventualno smanjivanje diferencirane stope bi bilo potrebno da se uradi na bazi jednog dijaloga i pristupa u nekom dužem periodu, a ne ad hok. Sada ne treba ulaziti u smanjivanje PDV, ali u obuzdavanje rasta cijena, smanjivanja akciza kako bi se spriječio taj inflatorni talas, u svakom slučaju, da. Što se tiče efekta smanjenja akciza na prihode u budžetu, oni na godišnjem nivou iznose oko 600 miliona, kada bi se sve akcize ukinule. Međutim, ovdje se radi o privremenom ukidanju, znači na neka dva mjeseca ili neki ograničeni period, što bi ograničilo i gubitak – rekao je Mlinarević.
Drugi set mjera se, kaže on, odnosi na pitanje pravednosti.
-Bilo je tu obrazloženja da vi, kada odlučite da ukinete akcize, pomažete i najbogatijima koji su lišeni plaćanje akciza, kao i onima koji su najsiromašniji, pa da ta mjera, samim tim, djelomično nije pravedna. Onda bi, iz tog razloga, trebalo da obezbijedimo određene jednokratne budžetske pomoći koje bi bile ciljane, jer bi pomogle onima koji su zaista pogođeni, a veličina te pomoći bi pratila rast troškova života prouzrokovan inflacijom. Tako da bi se vi imali situaciju da odreagujete, da pomognete onima koji su pogođeni inflacijom. To ne bi bila kontinuirana mjera. Ako govorimo sa stanovišta stabilnosti budžeta, onda bi povećanje plata dovelo do kontinuiranog povećanja rashoda, a ovdje bi se ciljanim mjerama pomoglo onima koji su najviše ugroženi rastom cijena. Ne biste došli u poziciju da to izazove veliko budžetsko opterećenje i sa prolaskom ovog šoka i sa stabilizacijom cijena i eventualno vraćanjem na one normalne nivoe, onda biste mogli da vratite stari poredak stvari – smatra Mlinarević.
On naglašava da uvijek podržava povećanje primanja, ali da bi, u ovom slučaju, najbolje bilo da se pomogne onima kojima je to najpotrebnije.
-Ako već pričamo o izazovu koju je ova kriza donijela i šta je ona etablirala kao problem, onda bi rješenje trebalo da ide u pravcu obuzdavanja inflacije i ciljane pomoći onima koji su ugroženi tim rastom cijena, a priča o povećaju zarade treba da bude kontinuirana, sa krizom i bez nje – zaključio je Mlinarević.
Srpskainfo
