Vjekoslav Vuković: Stanje ekonomije se predstavlja gore nego što jeste

Ono što primjećujemo jeste da se stanje ekonomije u BiH često predstavlja i gore u odnosu na stvarnu situaciju.

Naravno da situacija nije idealna, ali nekada negativni narativi o pojedinim gospodarskim procesima često bace u sjenu i neka pozitivna kretanja i ostvarenja, rekao je u intervjuu za „Nezavisne novine“ Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

„Treba samo pogledati prihode od poreza. Oni su u konstantnom rastu i doprinose povećanoj osobnoj potrošnji stanovništva. I nije samo riječ o rastu neizravnih poreza gdje se želi predstaviti da je to rezultat inflacije. Imamo snažan rast direktnih poreza, prije svega poreza na dobit kao rezultat povećane produktivnosti kompanija, rast poreza na dohodak i doprinosa za sve fondove, kao rezultat povećane zaposlenosti, te rast i drugih poreskih kategorija“, kazao je Vuković.

NN: Koji su problemi zadesili privredu Bosne i Hercegovine ove godine?

VUKOVIĆ: Gospodarstvenici su nositelji ekonomije BiH, koji uprkos izazovnim vremenima ostvaruju zapažene rezultate, plasman robe i usluga na domaćem i svjetskom tržištu.

Dva ključna problema koja značajno utječu na izvozne aktivnosti BiH su zastoji na graničnim prelazima, čiji status je nužno redefinirati s Hrvatskom, kao i ograničenje boravka profesionalnih vozača na teritoriji EU. Jasno je da se Bosna i Hercegovina zbog svog geografskog položaja mora osloniti na kopneni promet, gdje je najveće učešće cestovnog prometa, a ako postoje otvorena pitanja poput navedenih, izvoz BiH može doživjeti velike turbulencije.

Ovdje se postavlja pitanje zašto proizvodimo ako ne možemo transportirati robu. Aktualan izazov za bh. kompanije je svakako i poštivanje ESG standarda, čije je provođenje nužno od strane EU kompanija kao naših kupaca.

Ovo je jedan od zahtjeva našim kompanijama koji je neminovan, s obzirom na to da preko 70% godišnjeg izvoza upravo čini izvoz u EU. Prema našim saznanjima, od kompanija koje već koriste ESG princip, pokazalo se da se usvajanjem standarda povećava reputacija, pokreću se novi procesi i proizvodi. Također, ne smijemo zaboraviti primjenu CBAM-a na proizvode iz BiH, koja bi ih učinila nekonkurentnima, što bi dugoročno moglo imati posljedice za cjelokupno gospodarstvo BiH. Ako se u BiH ne uvede ETS, opcija je CBAM. To znači da će kupac/uvoznik morati plaćati karbonski porez prilikom uvoza naših proizvoda na tržište EU. Drugim riječima, nećemo biti cjenovno konkurentni i kupci će se okrenuti dobavljačima.

NN: Kako je drastični pad izvoza, ali i nešto veći uvoz uticao na ukupno stanje u privredi BiH?

VUKOVIĆ: Ono što primjećujemo jeste da se stanje ekonomije u BiH često predstavlja i gore u odnosu na stvarnu situaciju. Naravno da situacija nije idealna, ali nekada negativni narativi o pojedinim gospodarskim procesima često bace u sjenu i neka pozitivna kretanja i ostvarenja. Treba samo pogledati prihode od poreza. Oni su u konstantnom rastu i doprinose povećanoj osobnoj potrošnji stanovništva. I nije samo riječ o rastu neizravnih poreza gdje se želi predstaviti da je to rezultat inflacije. Imamo snažan rast direktnih poreza, prije svega poreza na dobit kao rezultat povećane produktivnosti kompanija, rast poreza na dohodak i doprinosa za sve fondove, kao rezultat povećane zaposlenosti, te rast i drugih poreskih kategorija. Nadalje, inflatorna kretanja se svode u projektirane okvire od 2%, prisutan je rast investicija u zadnjim godinama, devizne rezerve rastu, akumulirana štednja od 15 milijardi je ogroman potencijal, itd. Mi smo zemlja gdje se dobit, novac i kapital oporezuju po minimalnim stopama (najmanjim u Europi), nema poreza na dividendu, što zasigurno treba promovirati u cilju privlačenja investicija.

Perspektive vezane za obnovljive izvore energije i dalje su jedne od najvećih u ovom dijelu Europe, a i šire. Dakle, nije sve tako negativno. S druge strane, neophodno je poboljšati gospodarski ambijent i stvoriti uvjete za nove gospodarske cikluse. Podizanje konkurentnosti, povećanje produktivnosti i uključivanje kompanija u europske lance vrijednosti je imperativ.

NN: Koja su moguća rješenja za smanjen izvoz u EU, koja je naše najveće tržište? Da li je jedno od rješenja traženje novih tržišta i koja bi to mogla biti?

VUKOVIĆ: Podaci govore da bh. izvoz prema EU ima skoro isti trend kao i zemlje regije, što je očekivano, s obzirom na to da je refleksija na ekonomiju Europe. Pad izvoza je najuočljiviji u sektoru energetike, zbog pada izvoza električne energije, zatim zbog pada izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda i pada izvoza u TOKO industriji, što je rezultat smanjenja potrošnje i smanjenja narudžbi iz inozemstva. Smanjen je i izvoz namještaja koji sudjeluje u suficitu u drvnom sektoru, kao posljedica smanjenja potražnje, što je opet refleksija najviše njemačke ekonomije. Podaci nam ponovo potvrđuju ovisnost o tržištu EU, jer oporavkom iste ekonomije, vidljiva je refleksija na industrije u BiH, posebno automobilsku i elektroindustriju. Ne smijemo zanemariti činjenicu da BiH na tržište EU godišnje izvozi preko 70% svojih proizvoda i ako želimo zadržati to tržište, ali i postati konkurentniji, neophodno je prilagoditi svoje poslovanje novim standardima EU.

Nova tržišta su uvijek izazov, ali i prilika za postizanje boljih poslovnih rezultata. Pravila poslovanja na međunarodnom tržištu se ubrzano mijenjaju, pred naše gospodarstvenike se postavljaju novi izazovi – zelena tranzicija, nužnost internacionalizacije, digitalizacije, umrežavanja i slično. Komora u kontinuitetu već nekoliko godina realizira niz projekata s ciljem da pomognemo kompanijama da se lakše i bolje organiziraju na internom tržištu, da lakše i jednostavnije dođu do svojih kupaca na inozemnom tržištu, da ih predstavimo i da im pomognemo da svoje poslovanje prilagode aktualnoj situaciji.

NN: Koji su razlozi slabije spoljnotrgovinske razmjene u odnosu na prethodne godine?

VUKOVIĆ: Pad izvoza je bio neminovan zbog velike ovisnosti BiH o tržištu EU i refleksijama na gospodarske aktivnosti ključnih partnera. Pored toga, trenutna dešavanja na Bliskom istoku, i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uvjeta, reflektiraju se i na gospodarstvo naše zemlje. Bosna i Hercegovina je u razdoblju siječanj-lipanj 2024. godine ostvarila ukupan obim razmjene od 22,5 milijardi KM, što je manje za 1,33% u odnosu na isti period 2023. godine. Od ukupnog obima, vrijednost izvoza iznosi 8,2 milijarde KM i manji je za 8,18%, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,30 milijardi KM i veći je za 3,07% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Većinu pada izvoza čine tri tarife i to: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi kemijske industrije.

Izvoz električne energije je smanjen za 382 milijuna KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu.

U sektoru rude, metali i proizvodi izvoz je smanjen za preko 200 milijuna KM, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata, tj. proizvoda kemijske industrije, s padom od 53 milijuna KM.

NN: Šta se može očekivati u narednom periodu? Da li možemo očekivati bolju situaciju, te veću potražnju iz EU za našim proizvodima?

VUKOVIĆ: Ključne ekonomske projekcije EU za 2024. godinu imaju pozitivan trend, ali nedovoljan za značajniji gospodarski rast i poboljšanje ukupnih ekonomskih tokova.

Stavljanje inflacije u realne i projektirane okvire, te obustavljanje rasta kamatnih stopa su pozitivni signali, ali i dalje svjedočimo veoma nestabilnim vremenima i poremećenim uvjetima privređivanja i neizvjesnost svih globalnih procesa biti će prisutna i u budućem razdoblju.

NN: Da li će možda zbog ove situacije doći do krize u privredi BiH?

VUKOVIĆ: Bosna i Hercegovina je mala ekonomija i izložena je promjenama vanjskotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima koji su izvan naše kontrole (ratovi, migracije, kretanje kapitala, makroekonomske neravnoteže i dr.). Bilo koja ekonomska kriza sigurno će imati refleksije na gospodarski i život građana uopće, ali iznimno je važno sagledati naše mogućnosti i razviti mehanizme kako bi se negativni efekti krize ublažili.

Kako su krize i cikličnost gospodarskih kretanja činjenično stanje, isto tako trebamo znati da nakon toga slijede faze oporavka i uzleta.

Nezavisne novine