Veći dio prinosa uništila suša – hoće li biti zimnica?

Veći dio prinosa uništila suša – hoće li biti zimnica?

Kiseli kupus, paprika, krastavci, ajvar, kuvani paradajz… burad, flaše i tegle pune zimnice popunjavale su krajem ljeta i početkom jeseni police u špajizima i podrume svakog domaćinstva

Ovog ljeta je suša uzela danak. Sva je prilika da se ove godine dobro poznati miris zimnice neće širiti sa svake trpeze.

Građani Bijeljine kažu da su cijene na pijaci toliko visoke da će zimnicu malo ko praviti, a da je teško i onome ko je sadio povrće za sebe jer je suša sve uništila.

Neki su ipak spremni da neki fenig odvoje za, kako kažu, bar papriku i kupus.

Novac koji uspiju da ostave za strane, odričući se svega, većina građana će potrošiti na kupovinu ogreva.

“Kupiću drva i ugalj, to se mora imati. Kad si sit možeš da sjediš u hladnoj sobi, a kad si gladan, ne možeš”, kaže jedna starija Bijeljinka.

Nikad toplije ljeto ostavilo je nesagledive posljedice na površinama na kojima nema sistema navodnjavanja. Mladen Mitrović iz Crnjelova kod Bijeljine, koji između ostalog proizvodi i papriku, kaže da je proizvodnja na otvorenom nemoguća.

“Donje Crnjelovo je 99 % u plasteničkoj proizvodnji, na otvorenom više ne radi niko. Paprika tako više ne može da se proizvede, plodovi gore…. Plastenici moraju da se zakreče, traži to puno radnika, puno posla, hemije, zaštite, okopavanja, prihrane. Mislim da gubimo proizvodnju paprike, da su to neki zadnji trzaji moje generacije i nekih mlađih ljudi”, kaže Mitrović.

Mladen Savić, poljoprivrednik iz istog sela, objašnjava da bi bilo apsurdno počinjati rad bez sistema za zalivanje.

“Nije isto kad zalivate sistemom po 10 sati i sedam dana u nedelji, kad ga ne gasite. Dizel se troši u nenormalnim količinama. Na njivi od četiri hektara za sedam dana potrošio sam 1.000 KM samoz a dizel. Sistem za zalivanje radi non stop, da zemlja i plod ne bi izgubili vlagu, a sunce oštetilo plodove”, ističe Savić.

Cijena njihovih proizvoda, kažu poljoprivrednici, ni izbliza ne pokriva troškove proizvodnje. Savić kaže da bi cijena njihovih proizvoda trebalo da bude daleko viša da bi nešto dobili.

“Ne mogu da kažem da bi trebalo da bude 100 odsto veća, ali za 50 odsto bi trebalo, za sve proizvode i usjeve. Očekujemo da će biti sluha kod otkupljivača kako bi ta cijena bila malo povećana, da bismo i sljedeće godine mogli da nastavimo sa našim radom”, nada se Savić.

Mitrović, koji proizvodi i lubenicu kaže da je njena cijena u julu bila jako niska baš kada su temperature bile ekstremno visoke.

“Imali smo lošu cijenu od 10-15 feniga, samim tim nismo mogli da pokrijemo troškove. Sad je trenutno malo bolja cijena međutim, suša je učinila svoje svoje, to je sve izgorjelo. Došli smo dotle da samo nekoliko ljudi u selu ima lubenicu za prodaju”, naglašava Mitrović.

Svaka sljedeća godina je za poljoprivredne proizvođače sve teža. Pored sve skuplje proizvodnje i suše, problem koji ih prati je i hronični nedostatak radne snage. Svi to će jednog po jednog poljoprivrednika tjerati sa njive sve dok ne ostanu prazne, upozoravaju poljoprivredni proizviđači.

(BN  Foto:BN)

CATEGORIES
Share This