Upoređenju sa istim periodom lani, kada je uvezeno alkohola u vrijednosti od 224.518.280 KM, dolazi se do zaključka da je uvoz alkohola u porastu. Odnosno, od januara do oktobra ove godine uvezeno je 158.154.566 kilograma alkohola, dok je u istom periodu prošle godine uvezeno 149.852.138 kilograma.
Kako iz UIO BiH navode ove godine najviše je uvezeno piva dobijenog od slada i to 142.528.325 kilograma, vrijednog 154.971.957 KM. Pivo se najviše uvozilo iz Srbije i Hrvatske.
Takođe, u BiH su uvezene i velike količine vina, tačnije više od 6,7 miliona kilograma, vrijednih 35,3 miliona KM.
Iako ne tako drastično kao uvoz, i izvoz alkohola iz BiH bilježi povećanje.
– Tokom deset mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine izvezeno je 17.066.887 kilograma alkohola u vrijednosti od 33.459.439 KM, dok je u istom periodu 2023. godine izvezeno 14.979.113 kilograma alkohola u vrijednosti od 31.836.832 KM – ističu iz UIO BiH dodajući da je izvezeno najviše piva dobijenog od slada.
Tačnije, od januara do oktobra ove godine izvezeno je 13.278.037 kilograma piva vrijednosti 12.275.603 KM, a najviše se izvozilo u Srbiju i Hrvatsku. Zatim slijedi vino koje je na strano tržište otišlo u količini od 2,4 miliona kilograma, a čija je vrijednost bila 6,9 miliona KM.
Ekonomista Igor Gavran ističe da su alkoholna pića jedna od oblasti u kojoj imamo i tradiciju i kvalitet, ali da su, nažalost, posebno u oblasti piva primjeri tragičnog deficita i odliva novca bez ikakvog opravdanja.
– Možemo mi dijelom objasniti uvoz određenim globalnim brendovima i njihovom promocijom, ali činjenica je da, posebno kad se u većini zemalja makar ti globalni brendovi pune u njihovim pivarama ili licencno proizvode, pa ipak ne dolaze iz uvoza. Tako je i u okruženju, ali BiH je žrtva i domaći proizvođači su izloženi nelojalnoj konkurenciji. Imali smo prije dosta godina jedan dobro osmišljen pokušaj da se putem izmjena zakona o akcizama olakša položaj domaćih pivara i potakne razvoj novih malih proizvođača i takav prijedlog pripremili u okviru grupacije pivara u okviru VTK BiH, gdje sam tada radio. Lično sam u parlamentu i komisijama obrazlagao prijedlog, ali nažalost, prevladali su upravo uvozni lobiji i njihovi advokatski timovi te pritisak EU, pa su na kraju poslanici unakazili originalni prijedlog izmjena zakona i praktično ništa nije suštinski promijenjeno – ističe Gavran.
Kako dodaje, nije riješen ni problem lažnih deklaracija, gdje se ili cijena ili sastav uvoznog piva ne prikazuju realno.
– Da ne govorimo o ucjenama i uslovljavanjima u ugostiteljstvu… Jednostavno je najviše do nadležnih vlasti, ali puno je i do građana. Uz sve objektivne faktore ipak na kraju niko ne tjera građanina da kupi uvozni proizvod, a mnogi to ipak čine i to je pitanje za psihologe i psihijatre – zaključuje Gavran, prenose Nezavisne.
