Usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 % u 2023. god.

U BiH se ove godine očekuje usporavanje rasta BDP-a na 2,5 odsto, jer se predviđa smanjenje rasta privatne potrošnje za 50 odsto i povećanje deficita izvoza, izjavio je Srni šef Кancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Кristofer Šeldon.

On je pojasnio da se smanjenje rasta privatne potrošnje predviđa zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda, dok se povećanje deficita izvoza očekuje zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u EU.

Šeldon je rekao da je inflatorni pritisak krajem prošle godine počeo popuštati i da se i u ovoj godini očekuje nastavak tog trenda, te istakao da projekcije govore da će inflacija u BiH ostati na oko pet odsto, što je znatno iznad nivoa prije pandemije.

On je naveo da se, uprkos spoljnom inflatornom pritisku koji se proširio zbog rata u Ukrajini, procjenjuje da je ekonomska aktivnost u BiH u prošloj godini ostvarila rast od četiri odsto, nakon rasta od 7,4 odsto godinu ranije, kao rezultat dvije suprotstavljene sile.

„Prva, snažno povećanje domaće potražnje, za procijenjenih 6,3 odsto, podstaknute privatnom potrošnjom, uz rast investicija, i druga, šok nepovoljnih uslova trgovine – veći rast cijena uvoznih proizvoda od rasta cijena izvoznih proizvoda, nadopunjen uvozom za potrebe investicija, što je dovelo do rasta izvoznog deficita“, pojašnjava Šeldon.

Što se tiče narednog perioda, kaže Šeldon, da bi došlo do ubrzanja rasta realnog BDP-a u kratkoročnom periodu, treba ostvariti zamah na strukturalnim reformama.

„Prioritetne reforme uključuju jačanje nadzora i upravljanja državnim preduzećima, unapređenje poslovnog okruženja, zaključivanje ugovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, jačanje politika zapošljavanja mladih, smanjenje troškova rada i prelazak s uglja na zelenu ekonomiju“, istakao je Šeldon.

Šef Кancelarije Svjetske banke smatra da dobijeni status kandidata za EU u decembru prošle godine može poslužiti BiH kao podsticaj za toliko potrebne reforme.

Šeldon je naglasio da se svijet suočava istovremeno s više kriza koje najviše pogađaju siromašne, te dodao da su te krize istakle potrebu za brojnim reformama da bi se obezbijedio ekonomski rast na zdravijim osnovama.

„Ono što vidimo je da su slabosti koje su bile prisutne prije kriza, sada dodatno povećane samim krizama. U slučaju BiH, ekonomija u velikoj mjeri zavisi od javnog, a ne od privatnog sektora, kao što i u velikoj mjeri zavisi od potrošnje, a ne od investicija“, istakao je on.

Prema njegovim riječima, strukturalne reforme mogu pomoći u prevazilaženju postojećih neuravnoteženosti u socijalnom i ekonomskom razvoju BiH – jačanje privatnog sektora, stvaranje poslovnog okruženja pogodnog za strane investicije, smanjenje veličine javnog sektora, te povećanje dodatne vrijednosti pa time i složenosti izvoza.

„Ovo uravnoteženje se može postići putem dvije šire preporuke. Prvo, zemlja treba da iskoristi potencijal privatnog sektora, uz smanjenje veličine javnog sektora. Drugo, ekonomija se treba prebaciti s unutrašnjeg fokusa, zasnovanog na domaćoj potrošnji i doznakama, na vanjski fokus uz privlačenje stranih investicija, dalje jačanje izvoza i povećanje njegove složenosti, kroz jačanje konkurentnosti, kao i kroz veće integracije u regionalno i globalno tržište“, poručio je Šeldon.

Govoreći o projektima i ulaganjima Svjetske banke u BiH, on je rekao da Banka kontinuirano radi s vlastima na podršci politikama kojima se može unaprijediti životni standard građana BiH, naročito siromašnih i ugroženih.

„To uključuje obezbjeđivanje makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti, te specifičnih politika u raznim sektorima, uključujući i unapređenje ljudskog kapitala, povećanje efikasnosti javnog sektora i kvaliteta pružanja usluga, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene i ekološke rizike“, istakao je Šeldon.

On je naveo da Svjetska banka trenutno u BiH pruža podršku za 11 projekata ukupne vrijednosti 595 miliona dolara.

„Putem ovih projekata ostvaruje se pozitivan uticaj u nekoliko značajnih oblasti, kao što su zdravstvena zaštita, zapošljavanje i socijalna zaštita, energetska efikasnost i modernizacija puteva. Pružamo podršku i za firme pogođene virusom korona, unapređenju ekonomske infrastrukture i pružanja javnih usluga“, dodao je Šeldon.

Što se tiče zdravstvenog sektora, on je podsjetio da je Svjetska banka nedavno odobrila Projekat unapređenja zdravstvenih sistema vrijednosti 75 miliona dolara, kao pomoć za jačanje učinka zdravstvenog sektora u BiH i povećanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, naročito kroz unapređenje upravljanja sektorom i pružanje pomoći za provođenje reformi, koje su potrebne za bolje finansiranje sektora zdravstva i njegovo bolje opremanje.

(Srna) Foto: BN