No, rat SAD-a i Izraela s Iranom naglo je prekinuo uzlet UAE-a i stvorio razoran uticaj na turizam, ugostiteljstvo i širu ekonomiju emirata, piše BBC.
Restorani u Dubaiju gotovo su svake večeri krcati gostima, ali tokom prošlog mjeseca većina ih je ostala prazna. Natasha Sideris, koja je svoj prvi restoran u Dubaiju otvorila 2014. godine i danas upravlja lancem Tashas s 14 lokacija, kaže da su prihodi u njezinim objektima pali za više od 50 odsto, dok su oni koji ovise o turistima zabilježili još veći pad, od 70 do 80 odsto.
– Trenutna situacija je brutalna. Imala sam izbor – ili otpustiti 30 odsto svojih zaposlenih ili smanjiti plate kako bih sačuvala radna mjesta. Zasad sam odabrala ovo drugo – rekla je Sideris.
Kriza je pogodila cijeli sektor. Jedan viši rukovodilac u lancu restorana, koji je tražio da ostane anoniman, rekao je da je posjećenost pala na samo 15 do 20 odsto uobičajenog nivoa.
– Nemamo drugog izbora. Već smo privremeno zatvorili nekoliko poslovnica, a ostale rade s minimalnim brojem osoblja – dodao je rukovodilac.
Luksuz više nije prioritet
Prema pisanju AGBI-ja, ova kriza dodatno je razotkrila strukturne slabosti industrije koja već godinama posluje s niskim maržama.
– Malo koji restoran, koji se sam finansira, ima dovoljno kapaciteta da održi poslovanje šest mjeseci bez toka prihoda. Vjerovatno će se do ljeta ove godine zatvoriti znatno veći broj restorana – rekao je Panchali Mahendra iz Atelier House Hospitalityja.
Neki luksuzni restorani zabilježili su pad posjećenosti i do 90 odsto, dok su čak i ugostiteljski objekti s prihvatljivijim cijenama morali još dodatno snižavati cijene. Ugostitelj Nicky Ramchandani smatra da se radi o svojevrsnoj prijelomnoj točki za industriju.
– Da li bi ljudi i dalje izlazili i trošili hiljade na obrok? Ne mislim da će se to događati redovno – kazao je Ramchandani.
Pad turizma posebno pogađa luksuzni segment tržišta, s čime se slaže i kuvar Gregoire Berger.
– Kad ljudi nisu sigurni u budućnost, luksuz je prva stvar koju odgađaju, a ne namirnice – objasnio je Berger.
Dio najbogatijih stanovnika napustio zemlju
Sukob koji je izbio 28. februar nije samo smanjio broj dolazaka, već je poremetio i letove jer ih je dosad hiljade bilo otkazano. Iako je većina projektila i dronova usmjerenih prema UAE-u presretnuta, dijelovi su padali na područja Dubaija, uključujući hotele i stambene zone, što je dodatno narušilo osjećaj sigurnosti turistima, ali i stanovništvu.
– Neizvjesnost svima smeta – kaže Mamoun Hmiden iz platforme Wego, objašnjavajući da su posljedice vidljive i u hotelijerstvu.
Popunjenost je u ovoj industriji pala na razine od 15 do 20 odsto, a ponegdje i niže, iako su hoteli nudili velike popuste kako bi privukli goste.
Prazne ulice širem Dubaija dodatno ilustriraju razmjere krize, piše Le Monde. U Međunarodnom financijskom centru Dubaija (DIFC), inače užurbanom poslovnom središtu, praktički vlada pustoš nakon eksplozija sredinom marta.
Radnici rade na daljinu, a dio najbogatijih stanovnika već je napustio zemlju.
– Ljudi koji su uložili sav svoj novac u Dubai traže od mene da dio prebacim u drugu zemlju – rekao je jedan direktor međunarodne finansijske institucije.
Stručnjaci iz turističke industrije takođe su za francuski list potvrdili da je ova ključna grana privrede pretrpjela najteži udar.
– Stopa popunjenosti hotela varira između 0 i 5 odsto – dodao je stručnjak.
Istovremeno, zatvaranje Hormuškog tjesnaca dodatno je poremetilo opskrbne lance.
– Moji klijenti više ne naručuju. Imam kontejnere pune tinte koji su trebali stići u Jebel Ali, ali su istovareni u Karachiju. Imam novca za tri ili četiri mjeseca… ali kriza ne smije dulje trajati – rekao je jedan vlasnik libanonske firme.
Radnici u strahu
Pad potražnje već se prelijeva i na radnu snagu, posebno na migrante koji čine većinu sektora. Veliki broj radnika suočava se sa smanjenim radnim satima ili neplaćenim dopustima.
– Osjećam se kao da smo se vratili u period covida-19. Postoje strahovi da bismo mogli ponovno izgubiti posao i biti prisiljeni vratiti se kući – rekao je jedan konobar.
Širi privredni učinci takođe su značajni. Svjetski savjet za putovanja i turizam procjenjuje da rat regiju košta najmanje 600 miliona dolara dnevno zbog izgubljene potrošnje posjetilaca, dok bi ukupni gubici mogli dosegnuti desetke milijardi dolara ako se sukob oduži.
Vlasti u Dubaiju najavile su paket pomoći vrijedan 272,26 milijuna dolara kako bi podržale poduzeća, uključujući turizam i ugostiteljstvo. Rade i na planovima za oporavak nakon završetka sukoba.
– Rat je izvan naše kontrole, ali pripremamo se za njegov završetak – kazali su zvaničnici.
Neizvjesnost ostaje ključni problem u svim područjima. Sideris upozorava da mnogi preduzetnici imaju ograničene rezerve, prenosi Jutarnji.
– Imamo dovoljno novca za mjesec ili dva… maksimalno tri, a nakon toga, što ćemo? Nakon toga morat ćemo prihvatiti teže odluke. Nadamo se da ne. I da ova ludost uskoro završi – zaključila je.
Srpskainfo
