Na prethodnom sastanku na kome su bili predstavnici iz Privredne komore RS zajedno sa ministrom trgovine i turizma RS Denisom Šulićem, nije bilo dogovora o nižim cijenama, zbog čega je zakazan novi.
– U pripremi je uredba o cijeni osnovnog hljeba tip 500 i zajednički ćemo tražiti način i kalkulaciju kako bismo definisali cijenu i gramažu. Ono što su nam dali kao prijedlog, a na čemu i ja insistiram, jeste da u što kraćem roku bude napravljena socijalna karta da bi se znao obuhvat građana koji bi mogli kupovati hljeb po nižoj cijeni – rekao je Šulić.
Ministar je istakao da je dogovor blizu, te da je cilj da građanima bude obezbijeđen jeftiniji hljeb jer je to osnovna životna namirnica.
Cijene hljeba variraju od mjesta do mjesta, pa se tako tip 500 u Banjaluci prodaje po 2,30 KM, a u Bijeljini ide do 1,80 KM. I u Doboju je došlo do poskupljenja, i cijene hljeba su slične kao u u Banjaluci.
Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš kaže da su pekari u nezavidnoj poziciji, i da bez ekonomske računice, teško da mogu sniziti cijene hljeba.
– Da bi pojeftinio hljeb, pekari se moraju osloboditi nameta, dobro rješenje bi bilo da se ukine ili smanji PDV na hljeb. Ipak, ako se donese uredba o smanjenju cijena, mi ćemo to morati ispoštovati, ma koliko to bilo neekonomično za nas – rekao je Pelemiš za Novosti.
Dodaje da bi sa ovakvim stanjem, hljeb mogao i dodatno da poskupi.
– Sve zavisi od situacije na tržištu. Svakako da je povećanje minimalca uticalo na povećanje cijena hljeba – kaže Pelemiš.
Povećanje iznosa minimalne plate u RS nije opravdanje za povećanje cijena hljeba kažu iz dobojskog Udruženja za zaštitu potrošača “Toper”.
– Povećanje cijena hljeba ove godine je nerealno. Ako se poskupljenja pravdaju povećanjem minimalca, onda je trebalo poskupiti i brašno i drugi sastojci hljeba, što se nije desilo. Pozdravljam napor ministra da se snize cijene hljeba – kaže predsjednica Udruženja “Toper” Svetlana Šešlija.
Smatra da bi trebalo spustiti i cijene drugih pekarskih proizoda, ne samo hljeba tipa 500.
– Tu mislim na peciva koja djeca svakodnevno jedu u školama, ali i druge proizvode. Uvijek se zadovoljimo nečim malim, napravi se ustupak da se skrene pažnja sa većeg problema – kaže Šešlija
Srpskainfo
