Na velikim farmama sistemi za rashlađivanje rade 24 časa dnevno, a veterinari imaju pune ruke posla, jer u slučaju toplotnog udara posljedice mogu biti kobne.
Uprkos stalnom rashlađivanju i prilagođenoj ishrani zbog visokih temperatura i vlažnosti vazduha, dnevna proizvodnja mlijeka na PD Semberija pala je sa 9.600 na 8.000 litara. Ni bikovi ne dobijaju na kilaži.
Smanjena produktivnost, postotak gravidnosti ili uginuće – rezultati su tropskih vrućina i na farmama svinja koje nemaju znojne žlijezde, teško se hlade i podložne su toplotnom udaru.
I ovce u potrazi za debelom hladovinom piju tri puta više vode nego inače. Pod budnim su okom uzgajivača, naročito prilikom jagnjenja.
Na živinarskim farmama temperatura mora biti minimalno za pet stepeni niža od vanjske. Kratkotrajan prekid ventilacije može biti fatalan, pa su se vlasnici osigurali agregatima u slučaju iznenadnog nestanka struje.
Osim stalnog rashlađivanja objekata, veterinari savjetuju dovoljne količine vode, pojačano čišćenje štala koje ne bi smjele biti pretrpane u ovim vrelim danima.
U periodu najviših temperatura stoku treba skloniti sa ispaše, a u nedostatku prirodnog hlada napraviti improvizovani objekat radi zaštite od sunca, prenosi RTRS.
