Treba li štednju iz evra prebaciti u dolare?

• S valutnih tržišta stižu signali da je bolje kladiti se na američki dolar, nikako na evro

• Evropa bi znatno prije i lakše mogla zaglaviti u recesiji, pa čak i stagflaciji dok Amerika ipak ima i dalje šansu recesiju izbjeći

• U posljednjih nekoliko kriza američki dolar i švicarski franak jačali su u odnosu na ostale valute, a taj se trend nastavlja i u ovoj ratom izazvanoj krizi

Dugo se već (sve manje iza zavjese) propituje tko je zapravo glavni ‘pobjednik’ invazije na Ukrajinu, nezavisno o tome ko će odnijeti vojnu pobjedu. Osim što geopolitičari otvoreno sugerišu kako je ovdje zapravo riječ o obračunu SAD-a i Kine (dijelom i Indije), stanje s energentima, industrijskim sirovinama i hranom polako pročišćava i put međuvalutnih odnosa. Da, SAD-u se do kraja godine prognozira moguća recesija, no čak i ako doista otkliže u nju, istorija i praksa pokazuju da se iz nje ekspresno i izvlači. Pa već iz činjenice da će najveća ekonomska žrtva biti Evropa (zamjena ruskoga plina, nafte, metala, žita, uz to što nije izvediva ni danas ni sutra, a jednom kada se i supstituišu bit će nemjerljivo skuplji, što znači da će realni sektor i domaćinstva imati trajno skuplje ulazne troškove) nije teško zaključiti u koju valutu ulagati.

S valutnih tržišta tako stižu signali da je bolje kladiti se na američki dolar, nikako na evro. Doduše, Hrvatska baš i nema nekog izbora, jer i uz visoku inflaciju od januara iduće godine vjerovatno smo u evrozoni (inflacija je trenutno viša i biće na nivou godine viša od od administrativnih uslova Evropske komisije, no svima je jasno da je inflacija uvezena i da je na nju teško uticati domaćim arsenalom, pa se očekuje kako će Komisija zažmiriti na jedno oko). Pa, iako ćemo time malčice još podgrijati inflaciju, niko nam ne brani da eventualne viškove novca (ili onaj za ‘crne’ dane) uložimo u dolar kako bismo sačuvali vrijednost novca. Ili zaradili.

Dolar jači od evra?

Da je dolar pametniji izbor od evra slažu se i sugovornici. Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapitala kaže kako su ključna komponenta određivanja kursa kamatne stope. – Kako u SAD-u imamo i dalje izuzetno visoku inflaciju koja se nastavila od prošle godine te ipak snažnije ekonomije nego što je ono evrozone, tržišna su očekivanja, barem ona trenutna, kako će FED, američka središnja banka, značajno podizati referentne kamatne stope. Tu riječ ‘značajno’ treba gledati i u kontekstu apsolutnog podizanja kamatnih stopa, ali i ono važnije – relativno, naspram Evrope.

Posebno se to odnosi na evro, jer obzirom na rat u Ukrajini, i dalje se ne očekuje neko značajnije dizanje referentnih kamatnih stopa ECB-a, Evropske centralne banke. Dodatno, iako to nije zasad neki core scenarij, Evropa bi znatno prije i lakše mogla zaglaviti u recesiji, pa čak i stagflaciji (visoka inflacija i recesija), dok Amerika ipak ima i dalje šansu recesiju izbjeći. Podizanje kamatnih stopa u kombinaciji s ipak snažnijim ekonomskim rastom te outlookom koji je nešto pozitivniji u Americi nego u Evropi trenutno, zbirno daje trenutno blagu (ne preveliku) prednost dolaru u odnosu na evro. No, na tome je tržištu uistinu teško predviđati, jer se stvari rapidno mijenjanju gotovo svakodnevno – tumači Kurtović.

I Josip Kokanović, operativni direktor Centra zlata, slaže se da bi američki dolar trebao ostati na neuobičajeno jakom nivou u odnosu na ostale valute, a moguće je čak da barem na kratko postane jači od evra. – Nekoliko je razloga za jačanje dolara u odnosu na evro. Prvi je veća zavisnost Evrope o ruskim energentima, što bi moglo negativno uticati na evropski ekonomski rast, a slabije ekonomije u pravilu dovodi i do slabije valute. Drugi je razlog status američkog dolara kao sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima. U posljednjih nekoliko kriza američki dolar i švicarski franak jačali su u odnosu na ostale valute, a taj se trend nastavlja i u ovoj ratom izazvanoj krizi.

Treći je razlog jačanja dolara monetarna politika Federalnih rezervi. Naime, američka centralna banka već je započela ciklus podizanja kamatnih stopa, čime želi ukrotiti inflaciju, a sada se očekuje još brži tempo podizanja kamatnih stopa nego se očekivalo prije nekoliko mjeseci. S druge strane, Evropska centralna banka zbog rizika recesije do koje može dovesti eventualna nestašica energenata zasad oklijeva s podizanjem kamatnih stopa i planira prvi put podići referentne kamatne stope tek krajem ove godine. Idući sastanak lidera ECB-a planiran je 14. aprila te ostaje da se vidi hoće li doći do promjena pogleda na trenutnu situaciju. Iako bi u sadašnjim turbulentnim vremenima ‘sigurne valute’ poput dolara i franka trebale proći bolje od ostalih, zanimljivo je i to što će vrlo vjerojatno čak i te valute slabiti u odnosu na zlato i ostale plemenite metale – cijena zlata će zbog inflacije i političkih nestabilnosti vjerovatno i dalje rasti, pa će oni koji u idućim godinama budu posjedovali plemenite metale proći bolje čak i od onih koji budu posjedovali bilo koju papirnu valutu – kategoričan je Kokanović.

Do ulaska u evrozonu sve je bolje od evra

Na pitanje gdje je u svemu tome ‘švicarac’, najčešća luka u kriznim vremenima, Kurtović dodaje kako on i dalje jest sigurna luka u trenucima povećanog rizika (posebno geopolitičkog, što je trenutno slučaj) i vrlo dobar kandidat za diverzifikaciju dio valutnoga portfelja. Ta se diverzifikacija, kaže, može postići bilo kroz ulaganja izravno u valute ili pak kroz kupovanje akcija kompanija iz tih zemalja. – Kao i uvijek, ključno je da svaki klijent/investitor poznaje dobro svoj profil rizika koji rizik je spreman prihvatiti i ne upuštati se u prevelike špekulacije vođene isključivo medijskim napisima. Kod preduzeća je pak izuzetno važno dobro upravljati s deviznom pozicijom te, idealno, segmente obveza valutno uskladiti sa svojim prihodima kako bi se izbjegle neželjene oscilacije kako obaveza tako i zarade – poručuje Kurtović.

Dakle, uoči ulaska u evrozonu bolje je kupovati bilo koju drugu valutu (poželjno dolar i/ili franak, još poželjnije zlato ili srebro) osim evra. Ako to nije teška, sarkastična pljuska svemira, onda doista ne znamo što jest. Osim možda činjenice da će EU još dugo vagati što je veća opasnost, inflacija ili recesija. Ako bude predugo odugovlačila s anticikličkim potezima – možda bude i oboje!

(Lidermedia)