Ovako bi to otprilike izgledalo kada bismo vam ispričali kratku priču o javnim nabavkama u BiH.
Decenija je prošla otkako je usvojen novi Zakon o javnim nabavkama BiH, koji propisuje pravila i procedure kojima se osigurava transparentno, efikasno i racionalno trošenje javnog novca, a nedavno je, u Službenom glasniku, svjetlo dana ugledao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama. Kada se sve sabere i oduzme, mogli bismo zaključiti da smo dobili transparentnu korupciju.
Profesionalni žalioci
Prema podacima Evropske unije, iz Izvještaja za prošlu godinu, u BiH više od deset odsto bruto domaćeg proizvoda čini tržište javnih nabavki. To znači da ovaj segment “proguta” nevjerovatnih 4,5 milijardi KM svake godine.
Tu je i Strategija javnih nabavki za period od 2024. do 2028. godine, koju je izradila Agencija za javne nabavke BiH, a u kojoj je navedeno da prosječan broj ponuda pada gotovo svake godine, pa je tako, primjera radi, 2016. bio 2,54 odsto, dok je 2022. godine pao na 2,14 odsto. Ono što, takođe, jasno oslikava sliku javnih nabavki, jeste i podatak da je u 2016. godini, udio postupaka sa samo jednom ponudom bio u 41,66 odsto nabavki, a u 2022. godini, u 51,37 odsto.
Da li je suvišno reći da je na ovom polju potrebno uraditi mnogo više od onoga što je do sada urađeno? I da li je, ako ne i više suvišno, govoriti o nedostatku volje nadležnih da se to i uradi?
– Vidio sam da je posljednja inicijativa bila da se smanji broj žalbi tzv. profesionalnih žalilaca koji osporavaju nabavke, ali, koliko vidim, vlasti se ne bave izvorom tog problema. Ako vi imate ljude koji znaju kako se provode javne nabavke, ako znaju da ih dobro urade, onda je smanjen prostor za to. Ovdje je ostavljeno mnogo prostora za ljude koji provode javne nabavke da pripremaju tendersku dokumentaciju, tako da može pogodovati nekoj firmi – kaže urednik BIRN BiH, Semir Mujkić i dodaje:
Monitoring
-Mislim da nama nedostaje monitoring javnih nabavki, reagovanja na vrijeme, ide se na žalbe, ide se na sudske postupke koji su spori, tako da ćemo s ovim novim izmjenama imati još manje žalbi nego što je bilo ranije, mislim da će se cijeli sistem zatvoriti, da će pogodovati većim ponuđačima, koji će ponovo dobijati tendere po mnogo višoj cijeni, što vidimo na velikim projektima, poput izgradnje tunela, auto-puteva…cijeli sistem je trom.”
Semir podsjeća na bazu službenih automobila, koju je BIRN izradio, a koja je, kaže, dokazala ono na šta su sumnjali.
-Kada je riječ o nabavci službenih automobila sa samo jednim ponuđačem, procenat je nekad bio 60, nekad 80. Nemoguće je da neko ne želi da proda, na primjer, “golfa”, a imate deset firmi u BiH koje prodaju “golfove”. Samo se jedna prijavi. To vam pokazuje da postoji dogovor između firmi koje prodaju te automobile – ističe Mujkić.
Kako se “izvlači” novac
Javne nabavke su, prema njegovim riječima, jedna od najkorumpiranijih oblasti u BiH.
-Govorimo o dvije, tri milijarde, a nekad i više, na godišnjem nivou. Tu je najviše novca koji možete da vidite na jednom mjestu u BiH, tako da je apsolutno i najpodložnije korupciji, zato što naše vlasti funkcionišu na taj način. Zapravo, nije to samo specifično za BiH, javne nabavke su podložne korupciji i u zemljama EU, samo je pitanje da li je taj nivo podnošljiv za budžet građana – naglašava Mujkić i dodaje da građani teško mogu razumjeti kako se “izvlači” novac za javne nabavke, zato što je taj sistem i napravljen tako da bude komplikovan.
-Ali, mislim da oni, kada vide, recimo, nabavku automobila, osvijeste kako to sve izgleda. Sva domaćinstva kupuju auta, znaju koliko koje košta, gdje ga kupuju, koju će opremu tražiti, šta je potreba, a šta luksuz. Mislim da građani vide i da mi, gotovo tri decenije, gradimo auto-put kroz BiH, da se tuneli grade godinama, da se povećavaju cijene…- kaže on i dodaje:
-Mislim da građani sasvim dovoljno razumiju i da daju jako puno poreza, a da im se to jako skupo vraća. Vide koliko košta da se nešto izgradi. Vide da se vlasti nedomaćinski odnose prema novcu koji im je povjeren, a povjeren im je da bi se građanima vratio kroz, recimo, bolnice. Primjera radi, mi imamo nedostatak vatrogasnih vozila, nedostatak vozila hitne pomoći, a ta vozila i kad se kupuju, nekad se kupe polovna, što se ne može reći za službena.
Uzalud dokazi
Na polju javnih nabavki, ukazuje Srđan Traljić iz Transparency International BiH, jedino je unaprijeđen proces transparentnosti.
-Imamo portal javnih nabavki, svi su postupci objavljeni, sve je dostupno, za razliku od, recimo, oblasti koncesija, gdje često ukazujemo na korupciju. Međutim, tenderi se i dalje štimaju, i dalje institucije za sprovođenje zakona, prije svega Tužilaštvo, ne rade svoj posao, imamo brojne sumnjive nabavke, brojne dokaze za korupciju koji se ne procesuiraju – ističe Traljić.
Na putu ka Evropskoj uniji, dodaje on, naši lideri se fokusiraju na formu, ali ne i na suštinu.
-Iako je pisalo da je cilj zakona borba protiv korupcije i kriminala, mnoge izmjene se tiču zahtjeva ugovornih organa, u smislu da oni mogu lakše da dodjeljuju tendere. Jedan dio u kontekstu sukoba interesa je unaprijeđen, ali su i dalje ostale sporne neke stvari, poput one da nema nadzora, da imate jako veliki broj tendera, da Agencija za javne nabavke nema kapacitet da radi kvalitetan monitoring u realnom vremenu i da nema jednostavno nikoga da štiti interese građana, pa ukoliko se drugi ponuđač ne žali, nema ko da spriječi nekakvu zloupotrebu – naglašava on.
Izmjene su, dodaje, trebale da unaprijede borbu protiv korupcije, ali su, zapravo, otvorile novi prostor za nju.
-Sada se i mediji više bave ovom temom, znamo koja firma je s kojom strankom povezana, ko koga finansira, ko najviše tendera dobija, čiji sinovi i drugi članovi porodice imaju firme povezane s državom…, ali i dalje nemamo adekvatnu reakciju institucija. Tužioci bježe od toga da procesuiraju slučajeve javnih nabavki – zaključio je Traljić.
Srpskainfo
