Svaka negativna vijest o ratu u Ukrajini pozitivno će uticati na snagu dolara

Svaka negativna vijest o ratu u Ukrajini pozitivno će uticati na snagu dolara

Posljednje dvije godine bile su godine koje će zasigurno biti zapisane u budućim udžbenicima istorije. Kada smo mislili ili se barem nadali da ćemo se uskoro vratiti u život kakav smo naviknuli živjeti prije korone, Rusija je odlučila napasti Ukrajinu i dodatno povećati nivo nesigurnosti u svijetu. Nesigurnost u svijetu prelila se i na financijska tržišta koja svjedoče velikim nivoima volatilnosti.

Jedan od najvažnijih i sigurno najtrgovanijih instrumenata na financijskom tržištu je kurs euro-dolara (EURUSD) koji predstavlja odnos između dvije najvažnije valute na svijetu. Trenuti kurs euro-dolara iznosi oko 1.10 što znači da jedan evro vrijedi 1.10 američkih dolara, međutim ta informacija sama za sebe ne govori mnogo. Mnogo je važnije gledati kakav je taj odnos bio kroz vrijeme, kakav je posljednji trend, kakva je razlika između kamatnih stopa te politika centralnih banaka tih valuta kako bi mogli reći što bi se moglo događati u budućnosti. Kao što smo napisali iznad, u posljednje vrijeme vidjeli smo nekoliko šokova na financijskom tržištu zbog tri velika događaja:

  • Korona kriza koja je nakratko prouzrokovala jednu od najdubljih kriza u istoriji i jedan od najbržih povrataka u ekonomskom smislu.
  • Porast inflacije nakon korona krize koja je prouzrokovana jako labavom monetarnom politikom centralnih banaka, usporavanjem lanaca snabdijevanja u svijetu te povećanim očekivanjim inflacije od strane potrošača i proizvođača što potencijalno vodi ka inflacijskoj spirali
  • Rat u Ukrajini

Korona kriza i rat u Ukrajini na financijska tržišta imaju negativan utjecaj u smislu da se investitori žele ‘sakriti’ u što sigurnije oblike imovine, a jednom od najsigurnijih imovina na svijetu smatra se upravo američki dolar deponovan u neku sigurnu američku banku ili kroz trezorske zapise i obveznice SAD-a. Porast inflacije ima negativan uticaj na određene vrste imovine, međutim uticaj iste je na euro-dolar teško odrediti jer investitori gledaju i što će centralne banke raditi u budućnosti kako bi smirile stope inflacije. Možemo ipak reći kako je američka centralna banka (Fed) nešto ranije reagovala na stopu inflacije nego ECB te time dala investitorima do znanja da će kamatne stope rasti nešto prije i nešto brže nego je to situacija u Evropi. U tom smislu možemo reći da su sva tri velika događaja imala negativan uticaj na euro-dolar, odnosno pozitivan utjecaj na snagu američkog dolara.

Ovdje valja pomenuti još jednu stvar o kojoj se i nije baš puno pričalo izvan uskih krugova financijskog svijeta. Naime, centralne banke svake države odnosno monetarne unije kao što je evrozona imaju svoje rezerve koje se mogu koristiti u slučaju određenih turbulencija te su one podijeljene u najvažnije i sigurnije valute i one valute s kojima imaju najdublje trgovinske veze. U zadnjih nekoliko decenija američki dolar definitivno je bio najvažnija svjetska valuta te većina centralnih banaka najveći dio svojih inostranih rezervi drži upravo u dolaru, odnosno dolarskoj imovini.

Resursi će opet postati najbitniji

Međutim, nakon što su SAD i Evropa odlučili zamrznuti svu imovinu u vlasništvu ruske centralne banke počelo se uveliko pričati o tome kako bi centralne banke mogle povećati diversifikaciju svojih rezervi, pogotovo ako se svijet opet podijeli željeznom zavjesom. Dakle, u budućnosti možemo očekivati da će centralne banke smanjiti izloženost dolaru ili barem povećati udio nekih drugih valuta. Osim ovog fenomena, važno je spomenuti i trenutni trend rasta svih roba od kojih je nafta najvažnija i jako posmatrana radi uticaja cijene nafte na svjetsku ekonomiju. Veliki udio svjetske nafte plaća se upravo u američkim dolarima (petrodolar) te je moguće kako će se i to početi smanjivati u slučaju velike svjetske podjele.

Posljednja slagalica u smislu kursa i snage američkog dolara je već puno puta spomenuta inflacija koja se pomalo otima kontroli u cijelom svijetu. Pojednostavljeno, u ekonomskoj teoriji bi utjecaj na kurs evro-dolara trebali imati stopa inflacije u SAD-u i evrozoni te kamatne stope u te dvije države/unije. Što su stope inflacije veće u jednoj državi to bi u narednom periodu valuta te države trebala slabiti u odnosu na drugu valutu. Međutim, što je kamatna stopa veća to je ta valuta privlačnija investitorima zbog većeg ‘bezrizičnog’ povrata na investiciju. U tom smislu, investitori svakodnevno posmatraju stope inflacije u SAD-u i Europi, ali još detaljnije proučavaju akcije centralnih banaka.

Kao što smo napisali iznad, Fed je već krajem 2021. godine najavio nešto restriktivniju monetarnu politiku dok je ECB čekao jer su rukovodioci evropske centralne banke htjeli vidjeti hoće li stope inflacije usporiti, što se nije dogodilo. Iz tog razloga investitori trenutno prognoziraju kako će kamatne stope u SAD-u do kraja 2023. godine dostići nivo od malo preko 2.0 posto dok se u Evropi još uvijek ne očekuje kako će kamatne stope preći nivo od 0.5 posto u naredne dvije godine. Prognozirani kamatni diferencijal zasigurno utiče na privlačnost dolara u odnosu na evro.

Uzevši u obzir sve navedeno, nije čudno što je tečaj EUR/USD dosegnuo nivo od 1.08 u jednom trenutku te nije nemoguće vidjeti i niže nivoe evra zbog skrivanja investitora u najsigurnije vrste imovine. U narednom periodu će najveći uticaj na kurs evro-dolara imati rat u Ukrajini te će svaka negativna vijest pozitivno uticati na snagu dolara. Međutim, kada se vijesti oko rata stišaju resursi će opet postati najbitniji. A oni sigurno neće biti tako jasni i nakloni dolaru, pogotovo ukoliko se opet vratimo u neki novi hladni rat i dvije zemljine sfere.

image

 Izvor: Bloomberg, Intercapital
(Lidermedia)
CATEGORIES
Share This