Šta sad čeka Evropu? Prognoze su dramatične, ekonomisti najavljuju stagflaciju

SVE SU GLASNIJE najave da Evropu čeka nova velika kriza, podstaknuta američko-izraelskim ratom na Bliskom istoku.

Najveći problem je u tome što je Iran praktički zatvorio Ormuski moreuz, ključni pomorski pravac kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte. Iran, kao dio svog asimetričnog ratovanja, cilja i velika energetska postrojenja u Kataru i Saudijskoj Arabiji, a poremećaji u globalnim tokovima energije ne pokazuju znakove jenjavanja.

Why 33 km wide “Strait of Hormuz” in Gulf region is so crucial for the entire world. #USA #Dubai #dubaiattack #Iran

Watch this 👇🏻👇🏻 pic.twitter.com/RJdk83Aa6S

— Nirnay Kapoor (@nirnaykapoor) March 1, 2026

Stručnjaci smatraju da nijedna zemlja nije imuna na ovaj problem, no on je posebno izražen u Evropi i Aziji, gdje je ovisnost o uvozu nafte i gasa velika, a inflacija već predstavlja ozbiljan ekonomski i politički izazov.

Upozorenja sve dramatičnija

Italijanski ministar obrane Guido Crosetto iznio je dramatično upozorenje o ratu s Iranom, navodeći da raspolaže „zastrašujućim“ informacijama koje upućuju na eskalaciju sukoba čije će posljedice osjetiti cijela Evropa.

U intervjuu za list La Repubblica rekao je da zbog prirode svog posla ima uvid u informacije zbog kojih više ne može spavati. „Strahujem od onoga što bi se moglo dogoditi u nadolazećim tjednima, kao i od posljedica koje će to imati na ekonomiju i svakodnevni život“, izjavio je Crosetto.

„Ako rat potraje, to će za evropsku ekonomiju biti teret usporediv s pandemijom covida ili početkom rata u Ukrajini“, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.

Evropljanima se savjetuje rad od kuće i vožnja par-nepar

Član uprave Evropske središnje banke Yannis Stournaras izjavio je za grčki radio da bi se Evropa mogla suočiti s recesijom ako se sukob s Iranom oduži i cijene nafte porastu iznad 150 dolara po barelu, prenosi Reuters.

Evropski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da posljedice ove krize za energetska tržišta neće biti kratkotrajne, dodajući da se radi o „vrlo ozbiljnoj situaciji kojoj se ne nazire kraj“.

Pozvao je zemlje članice da slijede savjete Međunarodne agencije za energiju, a oni, kako je naveo, uključuju rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autoputevima za deset kilometara na sat, podsticanje javnog prijevoza, uvođenje sistema par-nepar za privatne automobile, podsticanje dijeljenja prevoza i usvajanje štedljivijih vozačkih navika.

„Što više nafte uspijete uštedjeti, pogotovo dizela i avionskog goriva, to će nam svima biti bolje“, rekao je Jørgensen.

Zašto bi posljedice mogle biti toliko ozbiljne?

Kad se sve to zbroji, jasno je da upozorenja postaju sve ozbiljnija, gotovo katastrofalna. No zašto bi posljedice krize mogle biti toliko teške?

Samo oko 3,8 posto nafte koja prolazi kroz Ormuski moreuz ide u Evropu, prema podacima Visual Capitalista. Između 12% i 14% evropskog ukapljenog gasa iz Katara dolazi upravo tom rutom.

No ključni problem nije u količini, nego u načinu na koji funkcioniše tržište. Cijene nafte i gasa formiraju se globalno, pa svaki poremećaj u snabdijevanju pogađa Evropu bez obzira na njezin ograničeni fizički uvoz.

Današnja cijena Brent sirove nafte iznosi 104,63 dolara po barelu. Prije rata cijena Brent nafte bila je oko 60 dolara po barelu. Takav skok cijene jasno pokazuje koliko snažno i brzo tržište reaguje.

„Ako Ormuski moreuz ostane zatvoren još mjesec dana bez ikakvih znakova nadolazećeg rješenja, cijena nafte Brent kretat će se prema 190 dolara“, rekao je John Paisie, predsjednik kompanije Stratas Advisors, prenosi Reuters.

Kako objašnjava think tank Bruegel, najveća ranjivost Evrope je ukapljeni gas. Ako se smanji protok kroz Ormuski moreuz, ponuda na globalnom tržištu odmah pada, a Evropa se mora naticati s Azijom za ograničene količine, što brzo podiže cijene gasa.

Što će sve biti pogođeno?

Prvi i najvidljiviji udar već se osjeća na cijenama goriva. Zbog rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, gorivo je naglo poskupjelo. Prema podacima Evropske komisije, prosječna cijena benzina u EU porasla je s oko 1,64 na 1,77 eura po litri. Takav rast brzo se prelijeva i na ostatak ekonomije.

Politico upozorava da za razliku od kriza 1970-ih ili 2022., sadašnji poremećaj pogađa sve energente, od sirove nafte i gasa do dizela i mlaznog goriva.

Analitičarka Ana Maria Jaller-Makarewicz upozorava da se tržišta suočavaju s rijetko viđenim scenarijem potpunog zatvaranja ključnog energetskog prolaza. Dok su krize 1970-ih smanjile globalne zalihe za oko 7 posto, sada je pogođeno oko 20 posto svjetskog snabdijevanja.

Euronews piše da industrije koje troše velike količine energije, poput čelika, hemijske industrije i cementa, već traže hitnu državnu pomoć.

Porast inflacije, Hrvatska najgora u EU

Inflacija u evrozoni skočila je u martu na najvišu nivo u više od godinu dana zbog naglog rasta cijena goriva. Ona iznosi oko 2,5% u martu, iznad cilja Evropske centralne banke.

Najveća inflacija u EU je u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u martu na godišnjem nivou iznosila 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok Eurostat inflaciju u Hrvatskoj u martu na godišnjem nivou procjenjuje na 4,7 posto.

Analitičar Berenberg banke Felix Schmidt smatra da će inflacija u nadolazećim mjesecima dostići vrhunac iznad 3 posto, a mogla bi čak porasti i „znatno iznad 4 posto“.

Rast će kamatne stope?

Kako ističe Politico, Evropska centralna banka (ESB) nalazi se pred teškom dilemom budući da bi je rast inflacije mogao prisiliti na povećanje kamatnih stopa, što bi dodatno pogoršalo ekonomske probleme uzrokovane višim troškovima energije.

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde izjavila je da je ESB spremna povećati kamatne stope čak i ako očekivani porast inflacije bude kratkotrajan, što bi moglo dodatno pogoršati ekonomske probleme uzrokovane višim troškovima energije. Politico dodaje da se i vlade se suočavaju s tom dilemom.

Udar na industriju

Potrošačke cijene porasle su za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec i za 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je u utorak statistički ured EU-a, Eurostat .

Posljedice se već prelijevaju kroz cijelu ekonomiju, od industrije do svakodnevnog života. Njemačka hemijska industrija, koja je bila među najteže pogođenima tokom energetske krize 2022., upozorava na smanjenje proizvodnje, pri čemu je proizvodnja u tvornici SKW Piesteritz smanjena na tehnički minimum, donosi Bloomberg.

Istovremeno, poremećaji u pomorskom saobraćaju dodatno povećavaju troškove. Brodske kompanije poput Hapag-Lloyda suočavaju se s desetinama miliona dolara dodatnih sedmičnih troškova za gorivo, osiguranje i logistiku, koje pokušavaju nadoknaditi kroz više cijene, piše Politico.

Poskupiće i hrana

Američko-izraelski sukob s Iranom mogao bi izazvati novi šok na tržištu hrane i gurnuti desetine milijuna ljudi u ozbiljnu nestašicu, upozoravaju analitičari, donosi NBC.

Problem je u nedostatku đubriva. Otprilike trećina globalno trgovanog đubriva koje se prevozi morem prolazi kroz Ormuski moreuz, što znači da svaki trajni poremećaj brzo uticati na proizvodnju i cijene hrane.

„Trajanje rata bit će ključno za održavanje globalnih zaliha hrane“, rekao je Máximo Torero, glavni ekonomist Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.

Kratkoročni poremećaj do mjesec dana mogao bi se apsorbovati, rekao je na brifingu UN-a prošli tjedan, ali ako poremećaj potraje tri mjeseca ili dulje, rizici značajno eskaliraju.

Stagflacija kao najveća prijetnja

Dugotrajni rat na Bliskom istoku mogao bi smanjiti ekonomske efekte Evropske unije za čak 0,6 postotnih bodova u 2026. i 2027. godini, prema procjeni Evropske komisije. Evropski povjerenik za ekonomiju Valdis Dombrovskis upozorava da bi ovaj val mogao nalikovati stagflaciji, kombinaciji slabog rasta i visokih cijena koja je obilježila 1970-e.

BREAKING: The Israeli Ministry of Health says that 5,492 people have been injured since the start of Iran’s missile attacks on Israel.

🔴 LIVE updates: https://t.co/MUF5vqUh6w pic.twitter.com/PO3tTYwt2Z

— Al Jazeera English (@AJEnglish) March 27, 2026

Smatra se da je rješavanje stagflacije jako teško i bolno i obično se smatra noćnom morom ekonimista.

Govoreći o ulozi centralnih banaka, ekonomski analitičar Neven Vidaković istaknuo je za HRT da je situacija izuzetno ozbiljna jer Evropa ulazi u stagflaciju. „Ovo je najgore moguće stanje u kojem se Evropa može naći“, upozorio je još prije desetak dana.

Goldman Sachs upozorava da u Evropi raste rizik stagflacije zbog rasta cijena energije i slabijeg ekonomskog rasta, no ne tvrdi da je takav scenarij neizbježan, donio je Yahoo.

Index.hr