Stiže CBAM: Branković upozorava – struja bi mogla poskupiti duplo!

Uvođenje CBAM takse od 2026. ili 2027. godine moglo bi izazvati ozbiljne ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, upozoreno je na Samitu energetike u Trebinju, gdje je učestvovalo 700 stručnjaka iz 16 zemalja. Prema riječima direktora Samita Aleksandra Brankovića, ova taksa mogla bi iznositi oko 50 evra po megavatu proizvedene električne energije, što bi gotovo udvostručilo cijenu struje u BiH.

CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam Evropske unije kojim se uvodi porez na emisije ugljen-dioksida (CO2) uvezenih proizvoda, s ciljem izjednačavanja troškova proizvodnje unutar EU i van nje.

I predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Vjekoslav Vuković, je prije par dana istakao da je CBAM izvjestan i da nema više odgađanja – primjena počinje 2026. godine.

„BiH je tražila dodatno odlaganje, ali EU je jasno poručila da toga neće biti. CBAM će se plaćati, bilo u EU, bilo u BiH“, rekao je Vuković.

Iako ulazak u CBAM sistem zavisi od države, kompanije mogu djelimično ublažiti posljedice ispunjavanjem EU kriterija. „Mnoge firme u BiH već rade na tome, angažuju strane auditore, prate ETS standarde i smanjuju karbonski otisak. One su spremnije od države“, naglašava Vuković.

Najveći problem je elektroenergetski sektor, jer se dvije trećine struje u BiH proizvodi iz uglja. „Ako ne smanjimo emisije, izgubićemo konkurentnost, a samim tim i stotine miliona eura izvoza“, upozorava Vuković.

Dodaje da je VTK BiH iscrpila svoje mogućnosti i da je sada ključna odgovornost na vlastima. „Ako država ne djeluje, kompanije moraju same da se prilagode kako bi opstale na EU tržištu“, zaključio je.

RAST CIJENA, SMANJENJE IZVOZA, ZATVARANJE FIRMI I PORAST NEZAPOSLENOSTI

Nažalost, BiH je još uvijek na samom početku energetske tranzicije i kasni čitavih 10 godina samo za regionom, kaže Damir Miljević ekspert u Regionalnom centru za održivu energetsku tranziciju RESET na radionici o karbonskim taksama u Banjaluci.

A ignorisanje ovog pitanja, istakao je, može dovesti samo do najgoreg mogućeg scenarija – da najveću cijenu na kraju plate građani, privreda i zaposleni u termoenergetskom sektoru.

Po logici stvari, najviše će biti pogođeni izvoznici struje, a zatim i oni kojima električna energija ima veliko učešće u finalnom proizvodu ili kako je Miljević naveo:

·         Željezara Zenica

·         Koksara Lukavac

·         Cementare Lukavac I Kakanj

·         Aluminij Mostar

·         Veliki broj metaloprerađivača

·         EFT Stanari

„A onog momenta kada TE Stanari ne bude mogla izvoziti u EU, pitanje je koga će „potopiti“- neku termoelektranu i rudnik u BiH ili regionu. Ljudi će za jedan dan ostati bez posla, kao što se desilo sa mostarskim Aluminijem. To je najgori scenario, a ništa se ne radi da se on spriječi”, naveo je Miljević.

Stoga bi, kaže, privrednici trebali što prije pokrenuti dijalog s vlastima, a vlasti bi sa druge strane trebale prepoznati da ignoriranje zahtjeva može ozbiljno narušiti ekonomiju, jer se očekuje smanjenje izvoza, pad prihoda od poreza, te čak i zatvaranje firmi i porast nezaposlenosti.

Dodatno, ističe, neki izvoznici mogli bi pokušati nadoknaditi gubitke povećanjem cijena na domaćem tržištu, što bi negativno utjecalo na privredu i stanovništvo.

BUKA