Šta se ovih dana dešavalo na berzama: Carine oborile indekse

Na svjetskim berzama cijene akcija prošle sedmice naglo su pale, jer među investitorima vlada nesigurnost nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele visoke carine na uvoz iz zemalja s kojima do 1. avgusta nije postignut trgovinski sporazum.

Na Volstritu je prošle sedmice indeks Dau Džons pao za 2,9 odsto, na 43.588 poena, S&P 500 oslabio je za 2,4 odsto, na 6.238 poena, dok je Nasdak zabilježio pad od 2,2 odsto, na 20.650 poena.

Glavni razlog pada indeksa je uredba koju je u četvrtak potpisao predsjednik SAD Donald Tramp, kojom se uvode carine u rasponu od 10 do 50 odsto na uvoz iz zemalja koje nisu postigle dogovor sa Vašingtonom, prenosi Index..

Tako će, između ostalog, carina na uvoz iz Indije iznositi 25 odsto, iz Tajvana 20, iz Tajlanda 19, iz Švajcarske 39, a iz Brazila čak 50 odsto. Tramp je takođe povećao carine na određene proizvode iz Kanade, s 25 na 35 odsto.

U narednim danima očekuje se i Trampova odluka o tome da li će se produžiti pregovori s Kinom, ili će doći do dodatnog povećanja carina na uvoz iz druge najveće svjetske ekonomije.

Iako bi ove mjere mogle povećati prihode federalnog budžeta SAD, izvjesno je da će izazvati rastuće inflatorne pritiske.

Federalne rezerve zadržale kamate nepromijenjene

Upravo zbog povišene inflacije, čelnici američke centralne banke (Fed) odlučili su da na redovnoj sjednici zadrže kamatne stope nepromijenjene. Kako su saopštili, stopa nezaposlenosti i dalje je niska, tržište rada stabilno, a inflacija ostaje blago povišena.

Takva odluka bila je očekivana, ali je razočarala dio tržišta, jer su mnogi investitori vjerovali da će Fed smanjiti kamate u septembru. Predsjednik Feda, Džerom Pauel, izjavio je da je još rano za procjenu da li će kamate biti smanjene i dodao da je trenutna monetarna politika „blago restriktivna“, ali da ne guši privredu.

Iako Tramp već mjesecima poziva Fed da smanji kamate kako bi podstakao rast privrede, većina članova Feda to odbija uz obrazloženje da ekonomija solidno raste, dok bi povećanje carina moglo dodatno pogurati inflaciju.

Ekonomija raste, ali tržište rada slabi

Podaci iz drugog tromjesečja pokazuju da bruto domaći proizvod SAD-a raste po stopi od 3 odsto na godišnjem nivou, što je više od očekivanja analitičara.

Međutim, investitore je zabrinuo izvještaj iz jula, prema kome je broj novozaposlenih porastao za samo 73.000, znatno ispod očekivanja. Još veći šok uslijedio je nakon revizije prethodnih podataka: u junu je umjesto ranije procijenjenih 147.000 otvoreno svega 14.000 radnih mjesta, a u maju tek 19.000. Ukupno, to je 258.000 radnih mjesta manje nego što su raniji podaci sugerisali.

Ovi brojevi ukazuju na slabljenje tržišta rada, zbog čega bi Fed mogao da razmotri smanjenje kamata radi podsticanja zapošljavanja i rasta. Ipak, centralna banka je u nezgodnoj poziciji, jer bi dodatni rast inflacije usljed carina mogao zahtijevati zadržavanje ili čak povećanje kamata.

Zbog toga se do naredne sjednice Feda u septembru mogu očekivati oscilacije u očekivanjima tržišta, koje će zavisiti od svakog novog ekonomskog podatka.

Pad i na evropskim berzama

Slična situacija zabilježena je i na evropskim berzama. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 odsto i sada iznosi 9.068 poena. DAX indeks u Frankfurtu pao je 3,3 odsto, na 23.425 poena, dok je pariski CAC indeks izgubio 3,7 odsto, i spustio se na 7.546 poena.

Agencije