Vijeće ministara BiH usvojilo je 19. septembra Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar – juni 2023. godine u Bosni i Hercegovini.
“Statistički podaci za 2023. godinu ukazuju kako je trend ekonomskog rasta iz prethodne godine znatno usporen, što je posljedica rasta cijena roba i usluga, odnosno inflacije, te slabljenja privredne aktivnosti u međunarodnom ekonomskom okruženju. U prvom kvartalu 2023. godine u BiH je registriran realni ekonomski rast od 1,1% u odnosu na isti period prethodne godine. Ključni razlog usporavanja trenda ekonomskog rasta u 2023. godini je slabljenje privatne potrošnje”, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Rasta nismo ni imali
Profesor finansija Sanel Halilbegović ističe kako je svaki jednocifreni rast katastrofalan za Bosnu i Hercegovinu.
“Svaki jednocifreni rast u principu znači da nismo ni imali rasta. Taj rast od jedan i kusur posto je toliki da je bolje da ga nisu ni objavljivali. Jedna ekonomija poput naše, ukoliko želimo da društvo osjeti da mu je bolje, da imamo pomak ka naprijed, rast mora biti dvocifren. U ovom periodu je tako jako teško ostvarivo, ali postojali su periodi jednog ekonomskog procvata u kojem nije bilo razloga da taj rast nije dvocifren, a on je i tada bio jednocifren. Dakle, bilo kakav rast ispod dvije cifre nije pomena vrijedan. Toga bi trebala da se stidi vlast, ma kojih stranačkih prefiksa bila”, kaže za Buku profesor Halilbegović.
Navodi kako je očekivana smanjena privatna potrošnja građana.
“Međutim, mi imamo jednu, ja to više ne mogu nazvati letargičnost, već drogiranost vlasti. Ovo više nije letargija, već stanje kome. Tolika jedna ignorantnost prema dešavanjima i ignorisanje stvarnih pokazatelja njihovog političkog uspjeha, a to bi trebalo da bude standard života prosječnog bh. građanina. Taj indeks treba da se prati, a ne dokle smo došli na putu ka EU. Apsolutno to nas ne interesuje dok ne budemo imali da platimo osnovne životne stvari. Danas je izašla vijest da je 3.300 KM potrošačka korpa u BiH. Dakle, mi trebamo to da riješimo. Prvo gledati osnovne životne stvari, pa tek onda neke kapitalne projekte. Prvo vlast treba građanima da obezbijedi uslove života dostojne jednog prosječnog Evropljanina, pa tek onda komentarišite kapitalne stvari i neke vaše političke nesuglasice”, govori ekonomista.
Prethodnih mjeseci se dosta govorilo o tome kako građani zbog enormnog rasta cijena više nemaju novca da kupuju voće i povrće na kilogram, već mnoge namirnice kupuju na komad. Naš sagovornik strahuje da će ovim tempom nerada vlasti doći vrijeme kad mnogi neće moći kupiti ni na komad.
“Vlasti nam kažu da je smanjena privatna potrošnja. Naravno da je smanjena, ali niko od njih se nije pobrinuo da ona ne bude smanjena, već da ojača. Ljudi ne mogu da shvate da niko neće doći da nas spasi, nikakva Evropa, nikakvi zvaničnici, niti će se političari, bilo koja stranka ili struktura vlasti, počešati za običan narod. A ta skupina običan narod se sve više proširuje. Rapidno se sužava prostor između srednje klase i siromašnih. Taj jaz, koji nikada nije ni bio jaz, već laserska uska linija, ona se praktično stapa. Danas imate ljude koji pripadaju srednjoj klasi, a koji se svakodnevno žale na cijene, na skupoću. Za to vrijeme vlast vlada po principu ‘selo gori, a baba se češlja’,” ogorčen je Halilbegović.
Umjesto što se predstavnici vlasti i političkih stranaka bave za građane nebitnim stvarima, trebalo bi, smatra profesor, da se fokusiraju na one koje znače ekonomski napredak.
“Svim raspoloživim snagama treba da se okrenemo mjerama, a postoje instantne i one koje imaju tzv. odgođeni efekat. Ja znam da oni svi vole ove poput “predsjedničkog sendviča”, ali to su flaster mjere. Međutim, kod nas nema ni flaster mjera, a da ne pričamo o dugoročnim”, kaže naš sagovornik.
Niži porezi ne znače manje prihoda, već suprotno
Prema njegovim riječima, u ekonomiji je ključno stimulisati privatnu potrošnju građana, jer upravo na taj način raste i ekonomija i prihodi u budžetima. No, domaće vlasti su radile do sada samo suprotno, svu svoju politiku su svodile na ubiranje novca od direktnih i indirektnih poreza, na tzv. nametima privrednicima i građanima, a od stimulisanja potrošnje se bježalo godinama. Na kraju su nam samo konstatovali iz Vijeća ministara da je privatna potrošnja građana oslabila.
“Ovdje vlasti misle da će izgubiti novac u budžetima kada smanje poreze i namete. Međutim, dešava se suprotno. Naprotiv, država dobija, jer se jača obrtni momenat, takozvanog ekonomskog zamajca. Taj ekonomski momentum je kod nas apsolutno usporen. Probajte prodati bilo šta preko oglasa za novac. Uvijek će vam se nuditi zamjena ili kompenzacija. To je klasičan pokazatelj usporenog ekonomskog zamajca, odnosno brzine kretanja gotovine ili ekvivalenta gotovini. To je jedna zombi ekonomija, ona je mrtva, ali se održava živom isključivo kreditiranjem. Često se upire prstom u Republiku Srpsku, da je ekonomski mrtva, međutim, ista je situacija i s Federacijom BiH. Da se ne zavaravamo, svi predstavnici vlasti u BiH se moraju odreći onih stvari kojim se idiot hvali, a pametan stidi, i fokusirati se na stvari koje su bitne građanima. Evo, Uprava za indirektno oporezivanje BiH se hvali većim prihodima od PDV-a kojeg smo mi uplatili. Dakle, ovdje se ljudi hvale što su popljačkali narod. Bukvalno popljačkali. Umjesto da kažu da će sada pare od akciza, dodatnog poreza kojeg su nafatali, uputiti u određene subvencije i koje bi pratio inspekcijski nadzor”, podvlači ekonomista.
Kada je riječ o smanjenu poreza i doprinosa, posljednjih dana stižu najave da bi u Federaciji BiH konačno, nakon što je to prethodna vlast godinama odbijala uraditi, moglo doći do izmjena određenih fiskalnih zakona. To bi značilo da bi doprinosi i porezi na rad bili smanjeni, a paralelno s tim usvojen i zakon o minimalnoj plati od 1.000 KM. Podsjetimo, minimalnu platu od 1.000 KM sindikalne organizacije traže već godinama, a do sada je taj iznos značajno i izgubio vrijednost koju je imao. No, kako god, Halilbegović smatra da će izmjene zakona imati pozitivnog efekta ako budu urađene na pravilan način.
“Pomoći će fiksiranje minimalne plate na 1.000 KM, to je dobra mjera, ali nedovoljna je ukoliko se nameti na plate i rad ne smanje minimalno, kažem minimalno, na 30 posto i to sve uz pravni okvir koji garantuje da ta razlika ne ide u privatničke ruke, već u ruke radnika, koji će opet taj novac koji dobiju potrošiti i time doprinijeti na guranju ekonomskog momentuma, odnosno ekonomskog zamajca Bosne i Hercegovine” govori on.
Mizerne kazne dovele do profiterstva
Profesor Halilbegović je nedavno završio analizu profitabilnosti domaćih trgovačkih lanaca u zadnjih pet godina. Kaže da su rezultati frapantni.
“To je klasični UZP, ovo što oni rade. Zamislite da jedan trgovački lanac u prošloj godini ima porast profita od 60 posto. Prosto nevjerovatno, to je gore nego ratno profiterstvo. Po profitu su uspjeli prestići firme koje su u BiH godinama bile nedostižne”, potcrtava Halilbegović, konstatirajući kako je navedeno rezultat loše kaznene politike i institucionalnog nadzora.
Ako određeni trgovački lanac zbog nezakonitog dizanja cijena bude kažnjen mizernom kaznom u februaru, logično je da će on iste prekršaje ponavljati do kraja godine, kada mu je kazna postala puno manja od profita. Jednostavno, isplativo je.
“Da mu je ona kazna u martu teško pala, poslovni subjekt bi prestao dizati cijene, a ne nastavljao do kraja godine”, kaže ekonomista, navodeći kako je ovo primjer u kojem su vlasti i pojedini privrednici udruženo djelovali protiv građana.
“Ljudi su do te mjere obespravljeni i osiromašeni da će oni ići i u krađu. Počeli su u nekim trgovinama da se žale kako im se krade puter, a ako se nastavi ovim tempom, krast će se i mlijeko. Ja krivim isključivo one koji na ovom planu ništa održivo ne rade, sve je neko zamazivanje očiju”, zaključuje naš sagovornik.
(Buka)
