Povećana ulaganja investicionih fondova
– Ulaganja investicionih fondova u Bosni i Hercegovini su ove godine povećana za 80,3 miliona KM ili 8,8 odsto u odnosu na kraj prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, ulaganja fondova su u iznosu od 988 miliona KM i čine 93,9 odsto njihove ukupne aktive.
„U odnosu na stanje na dan 30. juna 2022. godine veća su za 152,1 milion KM ili 18,2 odsto“, piše u podacima Centralne banke BiH.
Dodaje se da je ukupna aktiva investicionih fondova u Bosni i Hercegovini na kraju polugodišta 2023. godine iznosila 1,05 milijardi KM i manja je u odnosu na stanje na kraju 2022. godine za 21,9 miliona KM, odnosno dva odsto.
„U poređenju sa stanjem na kraju polugodišta 2022. godine, veća je za 66,4 miliona KM ili 6,7%“, podaci su Centralne banke Bosne i Hercegovine. U strukturi ulaganja fondova, najveće učešće imaju ulaganja u vlasničke vrijednosne papire oko 45,7 odsto, zatim ulaganja u dužničke vrijednosne papire 35,7 odsto, ulaganja u depozite 16,3 odsto i najmanji procenat od 2,3 odsto odnosi se na ulaganja u nekretnine“, kazali su iz Centralne banke BiH.
Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe za „Nezavisne novine“ da, iako ukupan iznos ulaganja nije zanemarljiv za bh. prilike, pa je ukupno gledano riječ o respektabilnom kapitalu, njihova uloga u ukupnoj privredi nije naročito velika u BiH jer uglavnom ne učestvuju u značajnijoj mjeri u upravljanju kompanijama i pojedinačna ulaganja uglavnom nisu tako velika da bitnije utiču na privredna kretanja.
„Teško mi je odgovoriti na pitanje o porastu ulaganja bez uvoda u strukturu tog porasta, odnosno gdje su dodatna sredstva plasirana, ali ova vrijednost zbog visoke inflacije u prethodnom periodu svakako više nema istu vrijednost, nego je relativna vrijednost ulaganja pala i mislim da je povećanje bilo logično ako se želi održati bar približno isti iznos realne vrijednosti angažiranog kapitala. Ono što bi umanjilo korist od investicionih fondova u privrednom životu bilo bi njihovo usmjeravanje kapitala na kupovinu entitetskih obveznica i trezorskih zapisa jer se ova sredstva uglavnom ne koriste za produktivne namjene od interesa za privredu i građane, već bi fondovi trebali sredstva angažovati za povećanje kapitala realnog sektora, idealno proizvodnog, kako bi efekti ovih ulaganja bili najkorisniji za ukupnu ekonomiju. Nažalost, ulaganje u javne obveznice je mnogo manje rizično i samim tim sigurnije za ulaganja“, objašnjava Gavran.
Ekonomista Milenko Stanić kaže da je osnovni razlog povećanog ulaganja investicionih fondova na tržištu BiH profit.
„Investicioni fondovi učestvuju u kupovini na tržištu emisije obveznica ili trezorskih zapisa i instrumenata finansiranja državnih organa koji obezbjeđuju visoku zaradu kamatnim stopama. Republika Srpska se, na primjer, tako ove godine zadužila na sedam godina sa kamatnom stopom od 6,1 odsto. Investicioni fondovi forsiraju prikupljanje sredstava od svojih članova, ulažu ta sredstva, otkupljuju hartije od vrijednosti i obezbjeđuju visok nivo zarada“, zaključio je Stanić.
Nezavisne
