“Moraćemo da vjerujemo Putinu” Rusija i Zapad se takmiče da riješe krizu s hranom, a ovo može biti jedini izlaz (Foto)

“Moraćemo da vjerujemo Putinu” Rusija i Zapad se takmiče da riješe krizu s hranom, a ovo može biti jedini izlaz (Foto)

U diplomatskoj igri mačke i miša, Rusija i Zapad dolaze sa sličnim, ali ponekad i suprotstavljenim idejama o tome kako se ukrajinskom žitu može obezbijediti bezbjedan prolaz kroz Crno more i dalje na svjetska tržišta.

Oni se takođe takmiče ko će u očima svijeta ispasti “dobar momak” ako planovi propadnu.

Obje strane su u diplomatskim misijama širom Afrike i Bliskog istoka pokušavajući da prikažu svog protivnika kao krivca za spiralno rastuće cijene hrane i đubriva.

Rusija i Ukrajina izvoze više od četvrtine svjetske pšenice, dok je Rusija najveći svjetski izvoznik đubriva. Indeks cijena đubriva Svjetske banke porastao je za skoro 10 odsto u prvom kvartalu 2022. godine, na najviši istorijski nivo u nominalnom smislu.

FOTO: AHMED JALIL/EPA
FOTO: AHMED JALIL/EPA

Ukrajinska zaliha od 20 miliona tona žitarica treba brzo da se izveze kako bi se izbjegla dalja eksplozija cena hrane, kao i da bi se sačuvala sljedeća ukrajinska žetva koja trenutno ne može da se pošalje u već puna skladišta.

To nije moguće zbog ruske pomorske blokade crnomorske luke Odesa i ukrajinskih plutajućih mina koje su postavljene da blokiraju luku od ruskog napada. Rusija, u zamjenu za ukidanje blokade, želi da se ukinu sve sankcije na njenu isporuku i proizvode od đubriva.

U onome što počinje da izgleda kao glavni plan Moskve, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pristao je da se sastane sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, zbog prijedloga da Turska deminira Odesu, a zatim prati žito brodovima do Bosfora duž pomorskog koridora. Erdogan je u ponedjeljak razgovarao sa Vladimirom Putinom o tom prijedlogu, a prema turskom transkriptu razgovora, Putin je bio voljan da sarađuje, pod određenim uslovima.

Turska je, kroz Кonvenciju iz Montrea iz 1936. godine, arbitar pomorskog saobraćaja u Crnom moru, a svoje odbijanje da kao članica NATO uvede sankcije Rusiji opravdava ovom jedinstvenom ulogom. Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu rekao je u utorak da je bezbjednost hrane najvažnije pitanje: “Fokusiramo se na ovo. Planiramo da uspostavimo centar u Istanbulu koji će posmatrati koridor”.

U Evropi je italijanski premijer Mario Dragi preuzeo praktičnu inicijativu, razgovarajući o tom pitanju prije dvije nedjelje prvo sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom, a zatim prošle nedjelje sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, zatim Putinom i ponovo Zelenskim.

Ukrajinci su rekli da su voljni da se Odesa deminira, ali bi moralo da se osigura da ruska mornarica neće iskoristiti uklanjanje mina kao priliku za približavanje luci.

– Moramo biti veoma oprezni, jer jednostrana garancija Кremlja nije dovoljna. Potrebno nam je da treće zemlje preuzmu odgovornost za sprovođenje sporazuma – rekao je ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Кuleba.

FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA
FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA

Italija i Velika Britanija ponudile su da preduzmu operaciju deminiranja, što bi moglo da potraje dve nedelje, ali Rusija bi možda više želela da Turskoj poveri ovaj opasan zadatak.

Prema Dragiju, Putin je nagovijestio da će otvoriti pristup Odesi pod uslovom da se izvrše validne provjere kako bi se osiguralo da brodovi sa žitaricama ne nose oružje koje bi koristila Ukrajina. Takođe postoje nerešena pitanja o zemljama čiji bi brodovi pratili konvoj i njihovim uslovima angažovanja ako ih Rusija ugrozi.

Prema Moskvi, Putin je ukazao na “spremnost ruske strane“ da u koordinaciji sa turskim partnerima omogući nesmetan morski tranzit robe.

Ali, Rusija takođe zauzvrat želi ukidanje zapadnih sankcija na ruska đubriva, a Dragi kaže da Afrika takođe podstiče EU da to uradi.

Amerika takođe pokazuje određenu fleksibilnost. Njena ambasadorka pri UN Linda Tomas-Grinfild rekla je da je Vašington spreman da daju garancije brodarskim i osiguravajućim kompanijama kako bi pomogle da se olakša izvoz ruskog žita i đubriva.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ona je insistirala da rusko žito i đubrivo nisu pod sankcijama američkog Trezora, ali da su “kompanije malo nervozne i spremni smo da ih razuvjerimo ako će to pomoći da ih ohrabrimo”. Ona je naglasila da ovo nije pogodba da se ukine ruska blokada luke Odesa.

U ovom trenutku, Velika Britanija i EU možda idu u suprotnim pravcima u usklađivanju zabrane osiguranja za brodove koji prevoze rusku naftu bilo gdje u svijetu.

Različita osiguranja za brodove koji prevoze žitarice i one koji prevoze naftu je izvodljivo, ali bi se moglo pokazati kao faktor koji dodatno komplikuje situaciju.

Jedna od mogućnosti je da Rebeka Grinspan, visoka zvaničnica UN koja je nedavno bila u Moskvi na razgovorima o tom pitanju, pomogne u pregovorima o nacrtu rezolucije Savjeta bezbjednosti koja podržava humanitarni koridor. Tu ideju podržava francuski predsjednik Emanuel Makron. Jedan zapadni zvaničnik je rekao: “Malo je vjerovatno da bi čak i Rusija mogla da stavi veto na rezoluciju da se nahrani svijet samo zato što ruski zahtevi za ukidanje sankcija nisu ispunjeni”.

Dragi se ne protivi uključivanju UN-a, ali ima strahove u vezi sa tempom napretka.

FOTO: OLEG PETRASYUK/EPA
FOTO: OLEG PETRASYUK/EPA

– To može da igra važnu ulogu u rješavanju krize, ali mi smo dužni da se zapitamo kako možemo da pomognemo. Кako sve ubrzati, dok ne bude prekasno – rekao je.

Međutim, Velika Britanija, Poljska i baltičke države su skeptične da će se Putin ikada složiti. Britanija je podržala predlog Litvanije za sličan plan sa konvojem, ali koji ne zavisi od ruske saradnje. Prijedlog podrazumijeva da koalicija voljnih prati brodove, ali da ne uključuje zemlje članice NATO.

Egipat, jedna od mnogih zemalja sa srednjim i nižim prihodima koje u velikoj mjeri zavise od ukrajinskog i ruskog žita, pominje se kao mogući član koalicije. Činilo se da je plan stekao naklonost britanske ministarke spoljnih poslova Liz Tras.

FOTO: MIKHAIL METZEL/SPUTNIK/KREMLIN/EPA
FOTO: MIKHAIL METZEL/SPUTNIK/KREMLIN/EPA

Ali, general Mark Mili, predsjedavajući Združenog generalštaba SAD, pozvao je na oprez, rekavši: “Otvaranje tih morskih puteva zahtijevalo bi veoma značajan vojni napor. Ako bi se lideri zemalja odlučili na to, bila bi to vojna operacija visokog rizika koja bi zahtevala značajan nivo napora”. Iz tog razloga su Dragi, Makron i nemački kancelar Olaf Šolc smatrali da je neophodno testirati poverenje u Putina.

Ako nijedna od opcija pomorskog koridora ne uspije, jedina alternativa je pojačano korišćenje postojećih i mnogo skupljih ruta kojima se kamionima prevozi žito preko Poljske do baltičkih i poljskih luka, ili baržama niz reku Dnjepar do rumunskih luka i konačno vozom za Poljsku.

Pored humanitarne potrebe da se izbegne glad, Dragi smatra da su rizici koje sa sobom donosi spiralni rast cena hleba, od migratornih tokova, preko terorizma do političke nestabilnosti, stvarni i neizbežni. Кao što je rekao jedan italijanski zvaničnik: “Imamo još dve nedelje da ovo sredimo ili ćemo se suočiti sa nečim veoma lošim”, prenosi Blic.

(Srpskainfo)

CATEGORIES
Share This