Svjetski analitičari već upozoravaju da bi lančana reakcija mogla zahvatiti gotovo sve, od cijena hrane do avionskih karata. A što kriza duže traje, to su i pritisci veći.
Kako će se to odraziti kod nas?
Ekonomista Predrag Mlinarević upozorava da problem nije samo u samom poskupljenju goriva, već u onome što dolazi uz to.
-Potencijalni problem leži u činjenici da postoji prostor za zloupotrebu ovog eksternog šoka poskupljenja nafte, da se cijene roba široke potrošnje povećaju više nego što je opravdano. A roba široke potrošnje je najznačajniji participijent u potrošačkoj korpi običnog naroda – objašnjava Mlinarević. Drugim riječima, dio poskupljenja može biti realan, ali dio i te kako „naduvan“.
A to je već viđen scenario.
-Kada je dolazilo do pada cijena barela na svjetskom tržištu i pada cijene naftnih derivata, nije dolazilo do snižavanja cijena osnovnih životnih namirnica. Cijena energenata ne participira puno u njihovoj strukturi cijene – pojašnjava on i zato, kaže, nema opravdanja za dramatične skokove cijena hrane.
-Jedan dio rasta troškova će sigurno biti, ali to ne mora biti u velikom obimu. Povećanje treba da bude objektivno. Niko ne govori da privreda treba da trpi gubitak, ali niko ne smije da zloupotrebljava situaciju i preuveličava troškove za šta ne postoji osnova – naglašava on. Rješenje vidi u jasnoj i oštroj reakciji nadležnih.
–Važan je inspekcijski nadzor kako ne bi došlo do sticanja ekstra profita. Ja bih možda bio i rigorozan, pa čak i zaprijetio privremenim zatvaranjem objekata. Nije to popularno u privredi, ali moramo razbiti mehanizam u kojem se pljačkaju građani. Da se pokaže da će se suočiti sa posljedicama ako u kriznim situacijama vide šansu da se bogate nauštrb građana – poručuje Mlinarević i dodaje da se mora poslati jasna poruka da se „ekstra zarada“ u krizama neće tolerisati.
Jer, kad se jednom dopusti, postaje pravilo. A potrošači su već uveliko zabrinuti.
Murisa Marić iz Udruženja „Don“ kaže da građani s pravom strijepe, jer se svaki globalni poremećaj vrlo brzo osjeti i kod nas.
-Znamo da se svaki poremećaj na globalnom tržištu odrazi i kod nas na sve osnovne životne namirnice. Ovo što se dešava u posljednje dvije sedmice sa gorivom doprinosi tome da građani stalno razmišljaju hoće li doći do poskupljenja – ističe Marićeva. A najave već postoje.
-Po svemu sudeći, kako svi najavljuju da će morati podići cijene, do toga će doći. Pekari su već najavljivali da bi hljeb i žitarice mogli poskupjeti. Oni obično prvi izađu s tim. To je zaista poražavajuće za ovako niska primanja koja mi imamo u našoj zemlji – kaže ona. Problem je što ovo nije izolovan udar na džep građana.
-Već smo od početka godine imali velika poskupljenja od električne energije, vode, odvoza otpada, sada i goriva. Inflacija samo raste i ovo treba što hitnije ublažavati – upozorava Marićeva.
Nada se da cijena barela nafte na svjetskom tržištu neće nastaviti da raste i da ćemo uspjeti prebroditi ovu krizu bez dodatnih poskupljenja hrane. Jer, kako stvari stoje, poskupljenja vrlo vjerovatno dolaze. Samo je pitanje kolika će biti i ko će na kraju platiti najveću cijenu.
Srpskainfo
