Ko ne mora evidentirati promet preko fiskalne kase u Srpskoj
– Nakon što je Vlada RS donijela Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o djelatnostima za čije obavljanje ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko elektronskog fiskalnog uređaja, fiskalizacije su oslobođeni stari zanati, određene obrazovne ustanove, čiji je osnivač Republika, kao i berzanski radnici
Osim navedenog, uredba je dopunjena i djelatnostima zabavnih igara, te telekomunikacionih usluga prema krajnjem korisniku i usluga snabdijevanja električnom energijom prilikom prodaje krajnjem kupcu.
Naime, predložena uredba utvrđena je nakon sveobuhvatnih konsultacija u okviru resora nadležnih za djelatnost koja je predmet oslobađanja i komparacije sa zemljama u okruženju, a na osnovu dostavljenih inicijativa koje su ukazale na tehničke aspekte i specifičnost djelatnosti koje su predmet oslobađanja.
„Uredba je dopunjena na način da djelatnosti predškolskog, osnovnog, srednjeg, visokog obrazovanja i kulture u dijelu koje obavljaju javne ustanove čiji je osnivač Republika ili jedinica lokalne samouprave za koje su osnovane i koje se djelimično ili u potpunosti finansiraju iz budžeta Republike ili jedinica lokalne samouprave, neće imati obavezu evidentiranja tog prometa putem elektronskog fiskalnog uređaja“, pojasnili su iz Vlade RS.
Prema dopunjenoj uredbi, obaveza evidentiranja prometa preko elektronskog fiskalnog uređaja neće biti potrebna ni za djelatnost berzanskih posrednika, djelatnosti Centralnog registra hartija od vrijednosti u skladu sa javnim ovlaštenjima, osim poslova za koja je potrebna saglasnost Komisije za hartije od vrijednosti.
Takođe, uredba je, kako je već pomenuto, dopunjena djelatnostima starog i umjetničkog zanata koje obavljaju lica koja imaju status tradicionalnog zanata.
Kako kaže Žana Arsić, predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka, u Republici Srpskoj je oko 50 registrovanih starih zanata.
„Najviše ih je u Banjaluci, oko 40, te u Bijeljini. U ostalim gradovima i opštinama je po jedno ili dvoje. Prije neki dan smo u Gradišci dodijeli status starog zanata“, istakla je Arsićeva za „Nezavisne“.
Pojašnjava da su još ranije pokušali u pregovorima, kad su bile izmjene Zakona o doprinosima i dohotku, da upute tu inicijativu da se stari zanati poštede fiskalizacije.
„Jer, na primjer, jedan vunovlačar mjesečno napravi dva vunena dušeka, pa zašto da drži fiskalnu kasu kad će izdati dva računa mjesečno. To je onda na njihov promet samo još jedan fiskalni namet“, pojašnjava ona.
S obzirom na to, kako ističe, da je to naša kulturna baština i nešto o čemu trebamo povesti još više računa kako bi se sačuvali stari zanati, ona smatra da im treba dati punu podršku, u vidu podsticaja, nepovratnih grantova i sl.
„I ministarstvo je to uvidjelo, te svake godine daje podsticaje starim zanatima, a takođe i Gradska uprava Banjaluka. Inače, tu se koriste alati koji su stari više od 30 godina, teško ih je nabaviti na tržištu, odnosno ne može se naći račun za to“, dodala je ona.
I Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, smatra da je dobra odluka da se stari zanati oslobode fiskalizacije.
„Mi smo zadovoljni kakav god da je pomak. I ranije su tražili da se oni oslobode, ali njih nema puno i treba ih svakako podržati“, kazao je Bratić za „Nezavisne“.
