Klaus Regling (ESM): Rast će ove godine biti znatno manji nego što smo očekivali

Klaus Regling (ESM): Rast će ove godine biti znatno manji nego što smo očekivali

U ekskluzivnom razgovoru za Lider Regling,  direktor Evropskog stabilizacionog mehanizma, pojasnio je ulogu tijela koje vodi, komentarisao posljedice pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, objasnio šta bi evro moglo učiniti popularnijom svjetskom valutom te potvrdio ono od čega mnogi strahuju, da će ekonomski rast ove godine biti osjetno manji nego što smo se ranije nadali. Kako će se stvari u tom pogledu razvijati sljedeće godine pak, ovisit će o događajima u Ukrajini, smatra Regling.

Pandemija je napravila golemu štetu i u fiskalnom i u monetarnom pogledu. Gledajući unatrag, je li se EU dobro snašao u krizi ili se neke stvari moglo napraviti drukčije?

– Kada je pandemija stigla u Evropu, donosioci odluka reagovali su brzo pomogavši državama članicama i smirivši tržišta. Financijska tržišta, na primjer, bila su impresionirana brzinom, rasponom i dobrom koordinacijom različitih evropskih mjera. ESM je zajedno s drugim evropskim institucijama brzo dogovorio mjere vrijedne 540 milijardi evra kako bi se olakšao teret članicama i građanima, čime su dopunjeni golemi napori koje su preduzimale članice na nacionalnom nivou, a pored toga dogovoren je EU Nove generacije (NGEU), fond vrijedan 800 milijardi evra. Sve su te mjere bile dizajnirane kako bi pomogle državama najpogođenijima krizom. Bilo je presudno zaštititi jedinstveno tržište i izbjeći divergencije unutar evrozone. Mislim da su mjere bile adekvatne i potrebne. Pomogle su ograničiti ekonomsku štetu pandemije i pokazale dotad neviđen nivo solidarnosti.

Slažete li se s ocjenama nekih analitičara da je taj fiskalni podsticaj pridonio inflaciji?

– U Evropi baš i ne. Važno je shvatiti izvore inflacijskog šoka. Poremećaji u globalnoj trgovini, uzrokovani pandemijom, rezultovali su poremećajima u naavnim lancima. Najvažnije, rastuće cijene energije čine oko dvije trećine recentnog rasta cijena, što znači da je dobar dio inflacije ‘uvezen’. Navedene mjere vrlo su malo pridonijele inflaciji, a možda i nimalo. Analiza za SAD je drukčija. Tamošnji fiskalni odgovor na pandemiju bio je obuhvatniji i lošije ciljan. Podstakao je potražnju i otvorio prostor prenošenju šoka u nabavnim lancima na cijene. U Evropi je, s druge strane, velik dio fiskalnog odgovora kreiran kako bi ojačao ponudu u našim ekonomijama, a novac će biti postupno isplaćen u sljedeće četiri godine. Isto tako, ne primjećujemo sekundarne efekte na evropsko tržište rada, koji bi mogli voditi u snažniji rast cijena.

Upotreba sankcija druge zemlje tjera na razmatranje zavisnosti o dolaru i evru, što ne pomaže povećanju atraktivnosti evra. Prema recentnom istraživanju, popularnost dolara pada već 20 godina, a čini se da bi sankcije mogle samo ubrzati taj proces i pomak prema drugim, ne-zapadnim valutama.

– Dolar će vjerovatno ostati dominantna globalna valuta jednostavno zato što ne postoji druga valuta s takvom širinom i dubinom na svojim financijskim tržištima. Ipak, postoji izgleda postupni pomak prema multipolarnom sistemu, što je dobra vijest za Evropu i međunarodni financijski sistem. Diverzificiranija mješavina globalnih valuta omogućila bi dužnicima i ulagačima, posebno na tržištima u razvoju, diverzificiranje imovine i obveza, čime bi se smanjili rizici. Već se može primijetiti pomak u trgovini od dolara prema evru i renminbiju. Udio evra u deviznim rezervama povećao se s 19 posto u 2016. na 21 posto u 2021., a njegov udio u globalom platnom prometu s 33 posto 2018. na 38 posto u februaru ove godine. Međunarodna uloga renminbija još je niska, ali raste snažno proteklih godina, pogotovo u financiranju trgovine. Mogla bi se zaista dogoditi neka geopolitička promišljanja nakon recentnih sankcija. Centralne će banke možda dvaput razmisliti gdje i kako drže svoje rezerve, a to bi moglo voditi ka većoj diverzifikaciji i prema manjim valutama.

Kako rat u Ukrajini utječe na europsku ekonomiju i evro? Strahujete li od recesije?

– Koliko će rast usporiti, ovisiće o toku rata. Više cijene energije i hrane smanjuju realni dohodak, a nesigurnost i novi poremećaji nabavnih lanaca već su uzrokovali pad povjerenja potrošača i investitora, zato će rast ove godine biti znatno manji nego što smo očekivali. Međutim, ima i nekih pozitivnih efekata. Rast je bio snažan na početku ove godine nakon izlaska iz lockdowna, evropske zemlje provode dodatne reforme uz podršku NGEU-a i sve to jača rast naših ekonomija kao i ulaganja u našu budućnost, na primjer zelenu i digitalnu tranziciju naših ekonomija. Osim toga, potrošači su akumulirali znatnu zalihu štednje u protekle dvije godine i ta štednja može pomoći u ublažavanju pada realnog dohotka do neke mjere.

Može li fiskalna politika sama ublažiti ekonomske efekte rata u Ukrajini? Monetarna politika kreće se prema zatezanju i time ostavlja nacionalne budžete, već rastegnute pandemijom, da se sami bore.

– Više cijene znače da se centralne banke moraju fokusirati na zauzdavanje inflacije, što je po meni normalizacija monetarne politike, a ne zatezanje. Nacionalne fiskalne politike mogu ciljanim politikama ublažiti negativne efekte povećanja cijena energije i hrane na najranjivije. Osim toga, reforme potpomognute sredstvima iz NGEU-a nastavljaju se i mogu pomoći u trenutnim okolnostima. Uopšte gledano, moramo biti svjesni da, nažalost, povećanje cijena energije donosi transfer bogatstva iz Evrope prema zemljama koje proizvode energiju, što se ne može kompenzovati.

(Lider)

CATEGORIES
Share This