Ali, iako se čini kao brzo rješenje, može dovesti do dugoročnog problema prezaduženosti.
“Vrlo jednostavno”, “Apliciraj preko interneta”, “Novac u vašim rukama za nekoliko minuta” – samo su neki od marketinških slogana koje građane kroz nekoliko klikova na mobilnom telefonu, dovede do poruke “Čestitamo vaš kredit je odobren”. Brzi krediti, lako dostupni, manjih iznosa – sve popularniji. 5.000 KM nikad brže nije bilo na računu Ratka iz Doboja.
Novinari su ga pitali zbog čega je podigao kredit?
– Za liječenje, za liječenje. Bio sam prinuđen jer se radi o lijeku koji je bio malo skuplji, nisam imao način kako da riješim i morao sam putem kredita i kada se nađeš u situaciji da moraš riješiti svoj problem koji je nastao onda nema izbora – ispričao nam je Ratko.
Pogotovo kada se pogledaju podaci koji pokazuju da je potrošačka korpa
u BiH duplo teža od prosječne plate. Pa o štednji niko i ne razmišlja. Već o kreditu ili kupovini na rate. Novinari su pitali u udruženju potrošača, za šta najčešće zafali novca?
– Želimo da imamo bolju odjeću, bolji automobil, bolji namještaj u stanu, da idemo na bolja zimovanja ili ljetovanja i slično, tako da se najviše koriste upravo u te svrhe. Kada govorimo o robnim kreditima, to je najviše za kupovinu tehnike u stanu ili kući i slično –naveo je Dragan Jošić iz Udruženja potrošača “Reakcija” Banjaluka.
Visoke kamate ono su na šta najviše upozoravaju prilikom podizanja ovakve vrste zaduženja.
Pojedini građani svjesni takvog zajma, ali i zbog mogućnosti izbora – lakom i brzo dostupnom novcu, ipak ne vjeruju:
“Nikada nisam podigla takav kredit i ne želim. Mislim da je to loše zbog visokih kamata”, “Mnogi podižu u mom okruženju, ali ja to ne podržavam. Žele da namire neke dugove i slično, a onda se zaduže još dublje”, “Koliko imam godina nikad kredit digao nisam”.
S obzirom na to da je zavladao tzv. život na kredit, rijetkost je postala da ga dosad nije niko podizao, prema riječima stručnjaka. U prilog idu i podaci Centralne banke BiH koji ukazuju na to da se krediti sve više podižu. Stanovništvo u njima prednjači. Dok su na iste pojedini “prisiljeni” zbog nametnutnih društvenih normi, svedenih na važnost materijalnog, drugi su, ipak, prisiljeni zbog rješavanja egzistencijalnih pitanja.
– Kada želite svom djetetu da obezbijedite neku materijalnu vrijednost koju imaju svi ostali, a vi onda potežete za tim da on onda ne bude jedini koji nema, ulazite u problem koji ponekad iziskuje finansijski napor, to su društvene norme i promašeni sistemi vrijednosti koji su sve gori i gori i ne možemo reći da se nećemo odreći kredita, to su ti nenamjenski krediti – pojasnio je ekonomista Aleksandar Ljuboja.
Krediti koji, ukoliko se učestale, mogu izazvati finansijske “glavobolje”, upozorava Ljuboja. Nesmotreno zaduživanje, od brze finansijske pomoći može se pretvoriti u finansijski problem. Lak novac nije bezazlen. Najveća zamka – dužnička, piše N1.
