Imamo male podsticaje, a plavi dizel sanjamo
Vlada Srbije uvela je prelevmane odnosno uvozne takse od 0,25 pf po litru mlijeka i za kačkavalj od pola marke po kilogramu. U tom pravcu išli su i naši prijedlozi, kažu poljoprivrednici iz Srpske, ali nikada nisu usvojeni. Srbija je uvođenjem prelevmana zaštitila svoje proizvođače i to pokazuje da vodi računa o njima, što kod nas nije slučaj.
Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekari Republike Srpske po uzoru na Vladu Srbije traže da se zaštite domaći poljoprivredni proizvođači mlijeka.
Uvođenje prelevmana, odnosno zaštitne takse kojom se nadoknađuje razlika između niske cijene uvozne robe i skupljeg domaćeg proizvoda je jedini način za opstanak mljekarstva i zaštitu proizvođača, tvrde u Republičkom Udruženju poljoprivrednih proizvođača i mljekara.
Zbog toga su se dopisom obratili Staši Košarcu, ministru za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, i traže da se, po uzoru na Srbiju, uvedu prelevmani i u BiH da bi se zaštitila domaća proizvodnja.
„Mi najviše mlijeka izvozimo u Srbiju i problem je što će sada velike količine mlijeka iz EU da idu u BiH gdje nema prelevmana jer neće moći ići u Srbiju. Mi smo dali sedam dana da uradi se, ne uradi li se onda država ne brine za poljoprivredu i poljoprivrednike“, kaže Vladimir Usorac,predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Republike Srpske.
Vlada Srbije uvela je prelevmane odnosno uvozne takse od 0,25 pf po litru mlijeka i za kačkavalj od pola marke po kilogramu. U tom pravcu išli su i naši prijedlozi, kažu poljoprivrednici iz Srpske, ali nikada nisu usvojeni. Srbija je uvođenjem prelevmana zaštitila svoje proizvođače i to pokazuje da vodi računa o njima, što kod nas nije slučaj.
„Normalno da bi trebalo zaštiti domaću proizvodnju i da bi opstao ovde neko i od mlađih generacija i da bi država mogla imati nešto od nas poljoprivrednika i da od svog rada možemo živjeti“, kaže Petar Dragojlović, mljekar Amajlije Bijeljina.
Poljoprivrednici kažu da pored najnižih podsticaja za mlijeko u Evropi, oni nemaju ni plavog dizela, a bez toga enormno se povećavaju troškovi za proizvodnju, koja se smanjuje iz godine u godinu. Obraćali smo se i resornom ministarstvu na nivou BiH međutim nismo dobili odgovor da li će bareb razmatrati uvođenje prelevmana.
Ukoliko nadležni ne reaguju uskoro, mnogi će biti prinuđeni da zatvore svoje farme, kažu mljekari.
„Mi stočari u mlijeku mi smo na koljenima jer oko 60 do 70 posto poljoprivrednika razmišlja o potpunom ukidanju stoke i ja sam među njima a ja sam u ovom poslu od 1980. godine. U ovoj državi i vladi nikome nije u interesu da se popravi nešto nego da se oteža“, ističe Dragojlović.
Da vlast sve manje brine o poljoprivredi govori i činjenica da su, prije nekoliko dana, Ministarstvo finansija Srpske i Poreska uprava, poslali opomene poljoprivrednicima u kojima se traži da plaćaju porez retroaktivno, odnosno za prethodne 3 godine, bez obzira što postoje potvrde iz 2022. godine da su sve poreze izmirili.
(BN) Foto: Couleur/Pixabay
