Dok se republički budžet iz godine u godinu “pumpa”, resorna ministarka, takođe, nemilice “pumpa” i nova zaduženja Republike Srpske, pa će tako na kraju sljedeće godine ukupan dug Srpske iznositi 7,17 milijardi KM, a javni dug 6,44 milijarde KM. Prema procjenama, to će iznositi 35,8 % procijenjenog BDP za 2026. godinu, odnosno 32,2 %, kada je riječ o javnom dugu.
Inače, Prijedlogom Odluke o dugoročnom zaduživanju za iduću godinu planirano je da se Srpska zaduži dodatno za čak 1,69 milijardi KM, što ne samo brojni predstavnici opozicije, već i finansijski eksperti ocjenjuju kao nastavak samoubilačke ekonomske politike Zore Vidović i aktuelne vlasti.
Ponašajući se kao okorjeli kockari, koji nastavljaju da nemilice pozajmljuju novac iako nisu u stanju da vrate ni prethodne dugove, ekonomisti ocjenjuju da bi zaduživanje imalo smisla kada bi taj novac bio usmjeren u razvoj privrede i infrastrukturne projekte, a ne u javnu potrošnju.
– Godišnje se napravi trošak od 5,5% samo po osnovu kamate. Cijeli posao ministarke finansija pretvorio se u „pumpanje“ dobiti bankama kojima prodaje obveznice. Vidovićevu izgleda da ne zanima što se realno ne puni penzioni fond preko uplate doprinosa, zbog sive ekonomije, nego se svi silni minusi namiruju iz budžeta, odnosno od svih građana koji plaćaju poreze – tvrde eksperti.
Aktuelna vlast u Srpskoj se, ističu oni, ne zadužuje kako bi pravila hidrocentrale, autoputeve ili neke slične kapitalne projekte, već se zadužuju kako bi nekako „pokrpili“ redovnu isplatu penzija i plata.
– To je isto kao da se običan čovjek zadužuje kako bi kupio gajbu piva ili par litara rakije koje će brzo da popije, pa će morati ponovo da se zadužuje – objašnjavaju naši sagovornici.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe da je privredna situacija u Republici Srpskoj krajnje komplikovana, te da odgornost za takvo stanje leži isključivo na vlastima.
– Sav komfor koji je Vlada RS sebi dozvoljavala u prethodnom periodu dolazi na naplatu, počevši od različitih sudskih i arbitražnih presuda, neracionalnog ponašanja u razvoju Elektroprivrede, pa do političkih tenzija koje su odbile bilo koga da bude investitor, bilo kao domaće ili strano lice – kaže Pavlović za Srpskainfo.
U cijeloj priči, dodaje on, najproblematičnije je bahato ponašanje ljudi u vladi u smislu troškova koje prave, a taj račun, kako tvrdi, na svaki način pokušavaju da prenesu na građane.
– Ono što se može reći za predloženi budžet jeste da je iznos nužnog zaduživanja jako veliki i prije svega služi da se vrate prethodno uzeti krediti. U toj situaciji morali smo da platimo obveznice koje smo emitovali na Bečkoj berzi, a mislim da će sada biti još teže kako ćemo isfinansirati obaveze koje nam dospijevaju, a znamo da je to preko milijardu KM iz prethodnog perioda. Na to treba dodati 600 miliona što treba isplatiti kupcima obveznica na Londonskoj berzi i na to, naravno, još dodati ove garancije koje Vlada RS tako lako daje prema određenim kompanijama – ističe Pavlović.
Ako se tome doda da javna preduzeća bilježe gubitke teško je, prema njegovim riječima, vidjeti način i mogućnost isplate svih obaveza koje dospjevaju u idućoj godini, uključujući značajnu javnu potrošnju.
– Nadam se da će to ministar finansija uspjeti da obavi. U ovom momentu situacija je takva da je novoformirana vlada nastavila istim putem kojim je išla ona stara, a osvježenje ili aktivnosti koje bi vodile brizi za jačanje privrede ili nova ulaganja nisam vidio u prethodnim godinama, pa tako ni sa ovom novom vladom. Kad cijelu situaciju stavimo u kontekst i poteškoća firmi s kojima sarađujemo u Evropi, ne piše nam se dobro – pesimista je Pavlović.
Ekonomista Predrag Mlinarević takođe ističe da bi bilo važno da se zaduživanje, umjesto u krpljenje budžetskih rupa i javnu potrošnju, usmjerava na infrastrukturni razvoj.
– Kad pričamo o odnosu duga, odosno nivoa zaduženosti i implikacija na razvoj, treba da znamo da kao zemlja koja je infrastrukturno još uvijek neizgrađena, kao neko ko nije izgradio ni konkurentnu privrednu strukturu u smislu toga da obezbijedimo zaposlenost koja će biti održiva, s nešto višim zaradama, trebalo bi da priču s obima zaduživanja prebacimo na to za šta se, zapravo, zadužujemo – kaže Mlinarević za Srpskainfo.
S obzirom da tekući prihod Republike Srpske, kako ističe, ne omogućava značajnije javne izdatke za izgradnju infrastrukture, onda je logično da za to treba zaduženje.
Na pitanje da li će novo rekordno zaduživanje Srpske biti usmjereno na razvoj ili isplatu plata i penzija, Mlinarević odgovara da javnost generalno treba usmjeriti debatu ka tome za šta će se novac iz kredita upotrebljavati.
– Ima opcija da se stari dugovi vraćaju novim, kako bi se spriječio dalji rast zaduženja. Na primjer, Crna Gora je donijela odluku da novo zaduženje može samo da se koristi za razvoj javne infrastrukture, za javne investicije i vraćanje starih dugova. Da li takvu odluku treba i mi da donesemo, koja obavezuje Vladu i koja je lako provjerljiva – pita Mlinarević.
On, takođe, ističe, da na svjetskom tržištu nisu povoljne prilike za zaduživanje.
– Kamatne stope rastu i bićemo prinuđeni da vršimo relokaciju postojeće javne potrošnje i da se režu određeni tekući transferi. Restruktuiranje javnih rashoda i pametno zaduživanje trebalo bi da bude osnova za podsticanje privrednog rasta i to mora da bude osnova svakog zaduživanja – ističe Mlinarević.
