– Osnovni životni troškovi jedne prosječne porodice u Republici Srpskoj u posljednjih pet godina porasli su za oko 800 maraka, što nije mogao da prati rast plata, odnosno prosječnih primanja, koji je u posmatranom periodu iznosio 580 KM.
Otkrivaju ovo statistički podaci koje periodično objavljuju Savez sindikata i Zavod za statistiku Republike Srpske, a koji se odnose na sindikalnu potrošačku korpu i prosječna mjesečna primanja zaposlenih u Srpskoj. Iz ovih podataka se može vidjeti da je jedna prosječna porodica postala siromašnija minimalno za 220 maraka mjesečno, odnosno da toliko novca manje ima za podmirenje osnovnih troškova života, kupovinu hrane, plaćanje komunalnih računa i prevoza.
Ono što je najproblematičnije jeste što iz mjeseca u mjesec rastu troškovi ishrane u sindikalnoj potrošačkoj korpi, odnosno izdaci za osnovne životne namirnice. Oni su junu ove godine činili čak 46 odsto ukupnih troškova pomenute korpe i za devet odsto su veći nego prije pet godina. Krajem 2020. troškovi prehrane iznosili su oko 728 maraka, a danas čak 1.265. Razlika skoro 540 KM. Svi oni koji danas imaju prosječna primanja oko 1.500 maraka, čak 80 odsto istih moraju izdvojiti samo za ishranu svoje porodice. Ostatak od 250 maraka vjerovatno se potroši za plaćanje komunalnih usluga, a za sve ostalo je “mrka kapa” ukoliko u porodici još neko ne radi ili na neki način doprinosi punjenju kućnog budžeta.
U ovom periodu većina osnovnih životnih namirnica poskupjela je, procentualno gledajući, oko 50 odsto. Primjera radi, u slučaju ulja to iznosi oko 45 odsto, a hljeba i mlijeka, čak 65 odsto. Jedan kilogram junetine postao je skuplji za 60 odsto, piletine 50, svinjetine oko 45. Najmanji rast cijena imala su jaja oko 30 odsto. Ako uporedimo samo cijene hljeba i mlijeka, 2020. i 2025. godine, može se vidjeti da se za prosječnu platu prije pet godina moglo kupiti 80 litara bijelog kravljeg napitka više nego danas, a pekarskih proizvoda 50 kilograma. Da je dobar dio cijena kod nas nerealan, može se vidjeti i ukoliko se napravi poređenje sa nekim iz evropskim zemalja, u kojima su prosječne plate i po nekoliko puta veće od ovdašnjih. Primjera radi cijena hljeba i mlijeka u Njemačkoj i Austriji su iste, ako ne i niže od onih u Republici Srpskoj. Tuce jaja (12 komada) košta samo 3,6 maraka, kilogram krompira 1,9 maraka, a domaćeg tvrdog sira oko 18.
Visokim cijenama hrane kod nas, nesumnjivo su najpogođeniji penzioneri, njih oko 230.000, čija su prosječna mjesečna primanja oko 630 maraka i ona mogu pokriti samo 50 odsto troškova ishrane, odnosno manje od četvrtine sindikalne potrošačke korpe koja je u junu iznosila čak 2.770 maraka.
S obzirom na trendove, ovaj deficit će vjerovatno biti i veći u narednom periodu, jer trgovci, ali i proizvođači ne nalaze za shodno da koriguju i snize svoje cijene. Ovi podaci bi bili i gori da Vlada Srpske nedavno nije korigovala minimalac i napravila takozvane platne razrede. To je, podiglo prosječna primanja u Srpskoj za oko 40-ak maraka.
Prema riječima ekonomista, a među kojima je i Igor Gavran, situacija za radnike s prosječnom platom postaje sve katastrofalnija. Kako upozoravaju, kmetovi su nekada radili cijeli dan za hranu i spavanje, a situacija danas je još i gora, jer iznos potrošačke korpe ne uključuje troškove stambenih ili nekih drugih kredita.
“Hrana postaje poput luksuzne robe i nažalost tako će i dalje biti sve dok se ne izvrši veći pritisak na trgovce” poručio je Gavran.
Slično mišljenje nedavno je za “Glas Srpske“”iznio i poznati slovenački eknomista Matej Lahovnik, koji je tom prilikom, a prenoseći iskustva iz svoje zemlje, istakao da bi građani trebalo da glasaju nogama i kupuju tamo gdje je jeftinije, te da je to jedino rješenje koje eventualno može natjerati vlasnike trgovačkih lanaca da snize cijene.
Troškovi i primanja
GODINA 2020 2025
Korpa 1.945 2.744
Gorivo 1,90 2,35
Plata 970 1.475
Prikriveno podizanje cijena kroz smanjeno pakovanje proizvoda zadaje sve veću glavobolju potrošačima. Da bi stale u kraj ovoj negativnoj praksi, francuske vlasti su donijele propis koji obavezuje trgovce da moraju obavještavati kupce o smanjenom pakovanju proizvoda koje ne prati odgovarajuće smanjenje cijena.
Capital
