Hrvatska ostaje bez milijardi: “Samo pogledajte šta rade naši susjedi”

Hrvatska ostaje bez milijardi: “Samo pogledajte šta rade naši susjedi”

Struktura turističkog smještaja u Hrvatskoj ozbiljno narušava održivost i investicioni potencijal domaćeg turizma.

Hoteli trenutno čine svega desetak odsto ukupne ponude, a upravo se ta činjenica pokazuje kao jedna od ključnih slabosti turističkog sektora. Hrvatsko udruženje turizma (HUT) upozorava da bez uvođenja novih državnih mjera i podsticaja neće biti moguće pokrenuti snažniji investicioni ciklus i time spriječiti dalji pad konkurentnosti. Uz adekvatnu podršku države, samo u početnoj fazi moglo bi se aktivirati oko pet milijardi evra ulaganja u već pripremljene projekte, prvenstveno u hotele i kampove.

HUT je zbog toga predstavio konkretan paket mjera, ali i rezultate opsežnog istraživanja koje pokazuje korelaciju između ulaganja u hotelske kapacitete i rasta prihoda, zaposlenosti te fiskalnih i parafiskalnih doprinosa. Studija, koju je za HUT izradio HD Consulting, pokazala je da na svaki milion evra uložen u smještajne objekte godišnje dolazi 560.666 evra dodatnih prihoda od turizma, 2,6 novih direktno zaposlenih i 2,1 indirektno zaposlen, kao i gotovo 83.000 evra fiskalnih doprinosa te jednokratna davanja državi u visini od oko 95.000 evra.

„Trenutno je jedini podsticaj za veća ulaganja definisan Zakonom o turizmu, ranije Zakonom o podsticanju ulaganja, ali to nije dovoljan instrument koji će nam u relativno kratkom roku donijeti rezultate koje trebamo, kako bismo konačno povećali dnevnu potrošnju turista sa sadašnjih 150 evra dnevno, što je znatno manje od naših mediteranskih konkurenata. Vidimo da ulaganja u porodični i nekomercijalni smještaj i dalje rastu znatno brže od hotelskog, što nikako ne doprinosi stvaranju održivog turizma“, izjavio je direktor HUT-a Veljko Ostojić.

Veliko istraživanje

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 20 investicija u hotele i kampove, koje su realizovale vodeće domaće turističke kompanije u periodu od 2016. do 2025. godine, a ukupna vrijednost tih projekata iznosila je 570 miliona evra. Analiza je pokazala da se kroz osam godina generiše dodata vrijednost u visini uloženih sredstava, dok se kroz dvanaest godina državi kroz razna davanja vraća puni iznos investicije.

Konkretno, analizirane investicije donijele su gotovo 320 miliona evra dodatnog prihoda na godišnjem nivou, otvorile 1.483 nova radna mjesta i još 1.175 dodatnih kroz indirektne efekte. Godišnji fiskalni i parafiskalni doprinosi iznosili su više od 47 miliona evra, uz jednokratna davanja državi od 54 miliona evra, najčešće kroz PDV na opremu i usluge izvođača.

„Podsticanjem investicija u primarno hotelski smještaj možemo istovremeno povećati ekonomske koristi i smanjiti negativni uticaj turizma kakav trenutno imamo na lokalnu zajednicu i životnu sredinu. Zemlje u regionu koje žele da razviju svoj turistički potencijal koriste niz instrumenata za podsticanje ulaganja u hotelski smještaj koje mi u Hrvatskoj nemamo, a sve sa ciljem smanjenja investicionog rizika i troškova kapitala. To su kombinacije subvencionisanih kredita, bespovratnih sredstava i poreskih olakšica, posebno za objekte više kategorije. U većini zemalja regiona zakonski su prepoznati i pozitivno regulisani modeli mixed-use projekata, koji značajno doprinose isplativosti, privlačnosti ulaganja i jačanju tržišne pozicije destinacija u globalnoj konkurenciji“, dodao je Ostojić.

HUT planira da sve prijedloge uputi Ministarstvu turizma, a ključni elementi uključuju bespovratna sredstva do 40% prihvatljivih troškova za izgradnju i proširenje hotela i kampova u manje razvijenim područjima, do 20% u razvijenijim regijama, kao i subvencionisane kamatne stope za projekte višeg standarda. Pored toga, predlažu i podsticaje za nadogradnju postojećih hotela na četiri i pet zvjezdica, razvoj difuznih i integralnih hotela, te ulaganja u održivost, koja bi mogla biti sufinansirana u iznosu do 70% ukupnih troškova.

Posebno naglašavaju važnost konačnog otvaranja prostora za zakonsku regulaciju mixed-use projekata, koji u Hrvatskoj i dalje nailaze na administrativne barijere, uprkos sve većem potencijalu za podizanje kvaliteta i raznovrsnosti turističke ponude, prenosi Dnevno.

CATEGORIES
Share This